Algebra, vodeće informatičko učilište u regiji, u suradnji s EC-Councilom, organizacijom koja se bavi školovanjem i certificiranjem „etičnih hakera“ nudi sofisticirano i visokospecijalizirano IT školovanje koje uključuje slijedeće seminare: Certified Ethical Hacker (CEH), EC-Council Certified Security Analyst i Licensed Penetration Tester (ECSA/LPT) te Computer Hacking Forensic Investigator (CHFI).

    U okviru petodnevnog programa Certified Ethical Hacker (CEH), polaznici će naučiti kako skenirati sustave, testirati ih na moguće ranjivosti, „provaljivati“ u njih te ih, u konačnici, učiniti sigurnima. Ovaj se program u velikoj mjeri oslanja na praktični rad u laboratoriju, gdje će svaki od polaznika steći praktično u radu s aktualnim zaštitnim sustavima.

     Također petodnevni, program EC-Council Certified Security Analyst (ECSA/LPT) napredan je seminar namijenjen onima koji su već položili CEH ispit. U okviru programa ECSA, polaznici uče o naprednim tehnikama „provaljivanja“ u računalne sustave i njihovog kompromitiranja, pri čemu se koriste primjeri moderne infrastrukture, suvremeni operacijski sustavi i aplikacijska okruženja.

     Konačno, program Computer Hacking Forensic Investigator (CHFI) pripremit će polaznike za ulogu računalnog forenzičara sposobnog za pronalaženje i detekciju „otisaka prstiju“ osobe koja je provalila u računalni sustav. Polaznici će naučiti kako ispravno prikupiti sve dokaze kako bi se oni mogli koristiti tijekom postupka policijske istrage i kasnijeg sudskog postupka.

     EC-Council globalno je prisutan te su njegove programe certificiranja do sada završili etični hakeri iz mnogih poznatih koporacija i institucija, poput Microsofta, Cisca, McAfeea, FBI-ja, Scotland Yarda, Googlea, Della, Oraclea, Coca Cole, British Telecoma, KPMG-a, Deutsche Bank, Citibanka, IBM-a, Motorole, Symanteca i mnogih drugih organizacija. Certifikati koje izdaje EC-Council globalno su priznati i služe kao dokaz ovladanim sposobnostima etičnog hakiranja širom svijeta.

     Što je etično hakiranje?

     Etično hakiranje (engl. ethical hacking) nije posve nov pojam: jedan od prvih primjera „etičnih hakera“ u praksi bio je slučaj američke vlade s početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je takozvanim „crvenim timovima“ stručnjaka dan zadatak da pokušaju „provaliti“ u računalne sustave. Uz opasnost od cyber napada koja raste svakim danom, i državne i privatne organizacije danas angažiraju pomoć takozvanih „hakera s bijelim šeširom“, „dobrog hakera“ ili jednostavno – „etičnog hakera“.

     Za razliku od hakera s malicioznim namjerama, zadatak etičnog hakera jest pokušati pronaći „rupe“ i ostale ranjivosti računalnog sustava, po nalogu vlasnika, a kako bi se povećala opća sigurnost informacijskog sustava. Etični haker, koji je uvijek stručnjak u području mreža, računalnih komunikacija i operacijskih sustava, dobiva zadatak pronaći i dokumentirati sve moguće propuste i nedostatke nekog računalnog sustava, poput mreže računala ili središnjeg servera tvrtke, kako bi se ti nedostaci mogli „zakrpati“.