marko

/Marko Hrnjak

About Marko Hrnjak

This author has not yet filled in any details.
So far Marko Hrnjak has created 18 blog entries.

Krizno komuniciranje: 5 problema koje može izazvati odgovor ‘bez komentara’

Od 1 do 100, koliko vas uspije izluditi odgovor 'bez komentara'? U najmanju je ruku neobično, i pomalo nezrelo, kada se ozbiljni brandovi ili javne osobe skrivaju iza ovih riječi čim zagusti. Ako ste odlučili da će društvene mreže biti sastavni dio vaše komunikacijske strategije, shvatite to kao brak. Zaista. Vezani ste za svoje profile u dobru i u zlu. Stav preplašene curice koja se skriva iza skuta pravnika, glasnogovornika, menadžera ili neke druge odgovorne osobe, i neće pričati s korisnicima čim povratna informacija nije pohvala,  zaista nije imidž kojem bi itko trebao težiti. Izvor: Photodune U sklopu Algebrinog programa Specijalist za internet marketing imate priliku savladati osnove nastupa na društvenim mrežama i kriznog komuniciranja. Jedan od najvećih propusta koje može napraviti osoba zadužena za komunikaciju na društvenim mrežama je ignorirati korisnike. Ne postoji tužnija slika od postova fanova na Facebooku na koje nitko nije odgovorio danima. Ništa toliko ne zabrinjava kao serija tweetova s upitima koje nitko nije niti primijetio. Također, ne postoji lošiji odgovor od onog: 'nemamo komentara', 'ne možemo vam dati informaciju' ili 'nije do nas'. Može se činiti da su to samo 'sitnice', tek nekoliko čangrizala u moru zadovoljnih korisnika na koje ne treba trošiti vrijeme. Napokon, važno je da je broj fanova i followera postojan, a krizno komuniciranje, odnosno ispriku, preuzimanje odgovornosti i rješavanje problema stignemo 'obaviti' i neki drugi dan. A ako budemo jako, jako tihi i samozatajni, možda nitko niti ne primijeti da se nešto desilo. Ili se riješi samo od sebe. Pristup 'bez komentara' stvara vakuum u kojemu svatko interpretira situaciju iz svog kuta, osim branda ili osobe kojih se tiče. Oni šute i puštaju da im online reputaciju oblikuje netko treći. Iako se u nekim situacijama stav 'nemamo komentara' može činiti kao dobro rješenje, korisnici i

By |28.11.2013.|internet marketing|0 Comments

Panel diskusija na ZadarDIGIT

Zadnji dan konferencije o marketingu, medijima i tehnologijama ZadarDIGIT, održana je zanimljiva panel rasprava o budućnosti obrazovanja marketing specijalista. Sudionici panela su bili Ivana Grbavac, konzultantica iz Googlea, Hrvoje Balen, član uprave Algebre, Anita Gelo, voditeljica prodaje digitalnih medijskih rješenja u Večernjem listu te doc.dr. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru, dok je panel moderirao Tomislav Krištof, mentor programa obrazovanja iz područja internetskog marketinga u Algebri. Sam panel je imao tri tematske cjeline – trendovi u marketingu koji pomiču potrebe prema digitalnim platformama, trenutne i buduće potrebe tržišta rada te budućnost učenja i dokazivanja stečenog marketinškog znanja i vještina u dinamičnom okruženju. U svom uvodu, moderator je ukazao na analize Hrvatskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje (HURA) koje su ukazale da jedino Internet kao mediji, ima pozitivan trend u oglašavanju te da se hrvatski oglašivači usmjerili u ovaj kanal otprilike 90 milijuna kuna. Istovremeno, procjenjuje se da je i tržište internetskog oglašavanja u cijeloj EU, poraslo na 24,3 milijuna eura. Što se tiče zapošljavanja, sudionici su potvrdili da se zapošljavanje u ovom segmentu velikim dijelom nudi i dobiva kroz neformalne kanale i preporuke, a za što je bitno da Na otvaranju diskusije svi sudionici su se složili da je Internetski marketing rastući segment tržišta koji omogućava izniman doseg s bilo koje lokacije u svijetu, a potrebe agencija i tvrtki za zapošljavanjem rastu. Raspravu je otvorila Ivana Grbavac iz Google Adriatics koja je istaknula da Google prilikom zapošljavanja ne postavlja kao glavni faktor prilikom zapošljavanja temeljnu naobrazbu pojedinca već se fokusira na rezultate postignute na testiranjima, motiviranost kandidata, kao i dokazanu spremnost na učenje. Uslijed takvog stava, u Googleu na pozicijama specijalista za internetski marketing nerijetko rade osobe koje su završile i studije kakvi

By |19.11.2013.|vijesti|0 Comments

Posjet Odbora Europskog parlamenta Algebri

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, Učilište Algebra posjetili su izaslanici Odbora Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja, s ciljem boljeg upoznavanja projekata koji se provode, a koji su redovno odlično ocijenjeni.

By |24.09.2013.|vijesti|0 Comments

Poslovni sastanak – kako ga kvalitetno pripremiti i provesti

Autorica: Aleksandra Dodoš Pintarić Da li vam se ikada dogodilo da sjedite na sastanku i pitate se „što ja radim ovdje“? Doista nije ugodno sjediti u društvu ljudi koji živo raspravljaju, pitajući se zašto ste tu i i što se od vas očekuje. 

By |22.09.2013.|voditelj ureda|0 Comments

U 5 koraka do praznog inboxa

Autorica: Ivana Ljubić Koliko ste se puta našli u situaciji da ste došli na posao, upalili određeni servis za obradu pošte, a tamo vas je dočekao zatrpani inbox? Poruke šefova s raznim zadacima, informacije kolega, reklamne poruke s informacijama o raznim viagrama i popustima na putovanja, poruke prijatelja s pozivima na kave, poruke mame koja i dalje ne zna što je hoax i redovito vam šalje one lančane poruke (zbog kojih ćete umrijeti za 7 dana ako poruku ne pošaljete na 7 adresa)..

By |19.09.2013.|ECDL|0 Comments

Izrada baze podataka (od ideje do gotove baze)

Autor: Silvije Davila U današnje doba baze podatka susrećemo u svakodnevnom životu. Bez obzira otiđemo li na posao, u dućan, videoteku, banku ili na benzinsku postaju baze podatka se svugdje koriste.  Na Internetu moguće je naći sve veći broj gotovih (besplatnih) baza podataka, međutim također postoji veći broj pojedinaca koji prodaju svoje usluge dizajniranja (izrade) baza podatka. Često baze podatak u manjim ali i u većim  tvrtkama budu nekvalitetno i nestručno napravljene. Popravak greški u dizajnu baza podataka može u konačnici biti puno veći od same vrijednosti baze podataka,zbog toga je bitno kvalitetno izraditi bazu podatka. U tekstu ću se orijentirati na postupak izrade baze podatka tako da znate kako bi trebao izgledati postupak izrade neke baze podatka.

By |15.09.2013.|baze podataka|0 Comments

Virtualizacija

Autor: Dario Car Iako se termin virtualizacije u literaturi spominje još davne 1960 godine, kada ju kao pojam uvodi IBM, pravu primjenu i svoje mjesto, virtualizacija nalazi tek unazad nekoliko godina. Sa današnjeg stanovišta, sa sigurnošću možemo tvrditi da jedino mi ljudi, u dogledno vrijeme, nećemo biti virtualizirani. I taman kad smo se navikli na pojam virtualizacije i virtualnih računala, pojavljuje se i novi termin. Oblak. Engleski, Cloud. No za početak, što je virtualizacija? Što s njom dobivamo? Većinu tih odgovora daje slika u nastavku.

By |15.09.2013.|virtualizacija|0 Comments

Virtualne lokalne mreže – VLAN (Virtual Local Area Network)

Autor: Damir Babić U sljedećih nekoliko postova pisati ćemo o virtualnim lokalnim mrežama. Otvoreno učilište Algebra u svojoj ponudi ima veliki broj edukacijskih programa i seminara iz područja sistemske i mrežne administracije. U tradicionalnim LAN mrežama krajnji uređaji (hosts-radne stanice, printeri, skeneri…) su spojenu međusobno preko huba ili repeatera koji propagiraju dolazni promet svima na mreži. U tom slučaju ako dva ili više uređaja pokušaju ostvarit komunikaciju u istom trenutku događa se kolizija i promet je izgubljen, a kolizija se dalje propagira kroz mrežu hubova i repeatera. Originalna informacija se u tom slučaju po potrebi ponovno šalje nakon što je riješen problem trenutne kolizije. U takvim mrežama dio vremena i resursa (bandwidth) je izgubljen. Da bi riješili kolizije danas se koriste switchevi (starija i lošija varijanta bridge) koji kolizijsku domenu mikrosegmentiraju.

By |15.09.2013.|računalne mreže|0 Comments