Prvi dio ispita – pisanje eseja

U ovom se dijelu ispita od pristupnika očekuje da samostalno oblikuje tekst utemeljen na jednom ili više ulomaka od 15 djela na višoj, odnosno 9 djela na nižoj razini, uz pomoć zadanih smjernica. Od pristupnika se očekuje da pokaže razumijevanje polaznog teksta, odnosno tekstova, književnoteorijsko (odrediti rod i vrstu polaznog teksta) i književnopovijesno znanje (smještanje teksta po njegovim osobinama u određeno književno razdoblje) o polaznim tekstovima kao i poznavanje pravilne uporabe hrvatskog standardnog jezika (poznavanje pravopisnih i gramatičkih pravila hrvatskog standardnog jezika). Književna djela iz kojih je moguće dobiti polazni tekst su:

Osnovna (B) razina Viša (A) razina
Boccaccio, Giovanni, iz zbirke novela Dekameron – Uvod, 1. dan 1. novela, 2. dan 3. novela Cesarić, Dobriša, zbirka lirskih pjesama Lirika Goethe, Johann Wolfgang, roman Patnje mladog Werthera Gundulić, Ivan, drama DubravkaIbsen, Henrik, drama Nora Krleža, Miroslav, drama Gospoda Glembajevi Matoš, Antun Gustav, zbirka lirskih pjesama Pjesme Novak, Vjenceslav, roman Posljednji Stipančići Sofoklo, tragedija Antigona Camus, Albert, roman Stranac Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, roman Zločin i kazna Držić, Marin, komedija Dundo Maroje Flaubert, Gustave, roman Gospođa Bovary Goethe, Johann Wolfgang, roman Patnje mladog Werthera Kafka, Franz, pripovijetka Preobrazba Krleža, Miroslav, drama Gospoda Glembajevi Krleža, Miroslav, roman Povratak Filipa Latinovicza Marinković, Ranko, novele Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah Nehajev, Milutin Cihlar, roman BijegPoe, Edgar Allan, pripovijetka Crni mačakSalinger, Jerome David, roman Lovac u žitu Sofoklo, tragedija Antigona Šimić, Antun Branko, zbirka lirskih pjesama Preobraženja Šoljan, Antun, roman Kratki izlet

Drugi dio ispita

Drugi dio ispita ispituje poznavanje gradiva književnosti, pravopisa i gramatike. Prilikom ispitivanja gradiva iz književnosti od pristupnika se očekuje:

  • Prepoznavanje i razumijevanje obilježja književnih rodova i vrsta, odnosno poznavanje književnoteorijskih obilježja književnih i neknjiževnih tekstova
  • Prepoznavanje i razumijevanje književnopovijesnih razdoblja europske (svjetske) i hrvatske književnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene književnosti u kronološkome slijedu, kao i uspoređivanje poetika tih razdoblja
  • Razumijevanje i interpretiranje sljedećih djela:
Osnovna (B) razina Viša (A) razina
Biblija kao temeljna knjiga europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predviđeni programom) Biblija kao temeljna knjige europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predviđeni programom)
Antika Homerov ep Ilijada, Sofoklova tragedija Antigona, Plautova komedija Škrtac Homerovi epovi Ilijada, Odiseja, Sofoklove tragedije Antigona, Kralj Edip, Plautova komedija Škrtac te Vergilijev ep Eneida
Srednji vijek Bašćanska ploča (važnost Bašćanske ploče za hrvatsku kulturu) Bašćanska ploča (važnost Bašćanske ploče za hrvatsku kulturu)
Predrenesansa Dante Alighieri, Pakao, Giovanni Boccaccio, Dekameron, Francesco Petrarca, Kanconijer Dante Alighieri, Pakao, Giovanni Boccaccio, Dekameron, Francesco Petrarca, Kanconijer
Renesansa William Shakespeare, Hamlet, Miguel de Cervantes, Don Quijote, Marko Marulić, Judita, Marin Držić, Dundo Maroje, lirika hrvatskih petrarkista Hanibala Lucića, Šiška Menčetića i Džore Držića William Shakespeare, Hamlet, Miguel de Cervantes, Don Quijote, Marko Marulić, Judita, Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Marin Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca, Petar Zoranić, Planine, lirika hrvatskih petrarkista Hanibala Lucića, Šiška Menčetića i Džore Držića, kao i razumijevanje tematike „rasute bašćine” i turske opasnosti u djelima Jurja Šižgorića, Marka Marulića i Petra Zoranića
Barok Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka, kao i poznavanje i razumijevanje geografske, tematske i žanrovske raznolikosti hrvatskoga baroka Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka, kao i poznavanje i razumijevanje geografske, tematske i žanrovske raznolikosti hrvatskoga baroka
Klasicizam Jean Racine, Fedra
Prosvjetiteljstvo razumijevanje tematske specifičnost hrvatskogaprosvjetiteljstva Voltaire, Candide, kao i razumijevanje tematske specifičnost hrvatskoga prosvjetiteljstva
Predromantizam Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Romantizam lirika Petra Preradovića, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Edgar Allan Poe, Crni mačak, lirika Petra Preradovića, Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
Predrealizam August Šenoa, Zlatarovo zlato August Šenoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro
Realizam Honore de Balzac, Otac Goriot, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Ante Kovačić, U registraturi, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, lirika Silvija Strahimira Kranjčevića Honore de Balzac, Otac Goriot, Gustave Flaubert, Gospođa Bovary, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica, Ante Kovačić, U registraturi, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Josip Kozarac, Tena, lirika Silvija Strahimira Kranjčevića
Modernizam Henrik Ibsen, Nora Charles Baudelaire, Cvjetovi zla, Henrik Ibsen, Nora
Prva hrvatska moderna lirika Antuna Gustava Matoša i Vladimira Vidrića, kao i razumijevanje obilježja dijalektalnoga pjesništva, Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* lirika Antuna Gustava Matoša i Vladimira Vidrića, kao i razumijevanje obilježja dijalektalnoga pjesništva, Milan Begović, Bez trećega, Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća, Camao, Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Prva hrvatska moderna lirika Antuna Gustava Matoša i Vladimira Vidrića, kao i razumijevanje obilježja dijalektalnoga pjesništva, Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* lirika Antuna Gustava Matoša i Vladimira Vidrića, kao i razumijevanje obilježja dijalektalnoga pjesništva, Milan Begović, Bez trećega, Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća, Camao, Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Avangarda Marcel Proust, Combray, Franz Kafka, Preobrazba, Luigi Pirandello, Šest lica traži autora
Hrvatska književnost od 1914. do 1952. lirika Antuna Branka Šimića, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, lirika Tina Ujevića, Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića lirika Antuna Branka Šimića, Miroslav Krleža, Baraka pet be, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, lirika Tina Ujevića, Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića
Kasni modernizam Albert Camus, Kuga Samuel Beckett, U očekivanju Godota, Albert Camus, Stranac, J. D. Salinger, Lovac u žitu
Druga moderna lirika Jure Kaštelana, Vesne Parun i Josipa Pupačića, poezija Ivana Slamniga i Slavka Mihalića lirika Jure Kaštelana, Vesne Parun i Josipa Pupačića, Ranko Marinković, Ruke (zbirka), poezija Ivana Slamniga i Slavka Mihalića, Antun Šoljan, Kratki izlet
Postmodernizam Pavao Pavličić, Dunav Ivan Aralica, Psi u trgovištu.

U području usvojenosti jezičnih znanja od pristupnika se očekuje da može:

Osnovna (B) razina Viša (A) razina
poznavati i primjenjivati pravopisna pravila hrvatskog standardnog jezika i to prema Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013. godine
razlikovati fon, fonem, alofon i grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na primjerima
na primjerima prepoznati i razumjeti sljedeće glasovne promjene: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po mjestu tvorbe, jednačenje glasova po zvučnosti, gubljenje glasova, alternacije ije/je/e/i
prepoznati osnovna obilježja čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja
razumjeti razloge jezične razjedinjenosti u hrvatskoj književnosti i pokušaje grafijskoga ujednačavanja
razumjeti razloge jezične razjedinjenosti u hrvatskoj književnosti i pokušaje grafijskoga ujednačavanja
razumjeti razloge jezične razjedinjenosti u hrvatskoj književnosti i pokušaje grafijskoga ujednačavanja
razlikovati gramatičke kategorije promjenjivih vrsta riječi (rod, broj, padež, lice, vrijeme, vid, način, stupanj i određenost) te ih funkcionalno primjenjivati, kao i poznavati nepromjenjive vrste riječi razlikovati gramatičke kategorije promjenjivih vrsta riječi (rod, broj, padež, lice, vrijeme, vid, način, stupanj i određenost) te ih funkcionalno primjenjivati
razumjeti tipove odnosa među sastavnicama spojeva riječi (sročnost, upravljanje, pridruživanje) te ih prepoznati na primjerima
analizirati rečenično ustrojstvo: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake, atribut i apoziciju
razumjeti vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica
razumjeti leksičko-semantičke pojmove:metaforu, metonimiju, sinonime, antonime, homonime, arhaizme i historizme razumjeti leksičko-semantičke pojmove:metaforu, metonimiju, sinonime, antonime, homonime, arhaizme i historizme, antroponime, toponime
razumjeti značenje čestih frazema u hrvatskome jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim jezicima
razumjeti razloge jezičnoga posuđivanja, razlikovati vrste posuđenica i pravilno pisati posuđenice
razumjeti tvorbene načine u hrvatskome jeziku
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga jezika
razumjeti strukturu rječnika i leksikografske jedinice
razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga jezika

Pripreme za državnu maturu