Kako AI već danas pomaže liječnicima, prati razvoj djece i olakšava psihijatrijski rad?

Zamislite liječnika koji uz pomoć umjetne inteligencije preciznije analizira otkucaje srca. Zamislite tim koji prati motorički razvoj djece uz pomoć tehnologije koja vidi ono što ljudsko oko često ne stigne primijetiti. Zamislite psihijatra kojem u svakodnevnom radu pomažu chatbotovi – digitalni sugovornici koji razumiju ritam riječi, emocija i šutnje.

Zvuči kao znanstvena fantastika?
Uopće ne. Sve ovo se već događa – ovdje i sada.

Umjetna inteligencija više nije apstraktna tehnologija rezervirana za velike laboratorije i startupe u Silicijskoj dolini. Ona je u bolnicama, ordinacijama, terapijskim sobama. Radi tiho, u pozadini – i upravo zato zaslužuje našu pažnju. Jer ne zamjenjuje ljude. Pomaže im.

Na ovom događanju donosimo tri konkretne i iz prve ruke ispričane priče o tome kako umjetna inteligencija ulazi u naš svakodnevni život – i to na najvažnijem mjestu od svih: u skrbi za zdravlje i dobrobit čovjeka.

Ako vas zanima ova tema, pozivamo vas na besplatno događanje.

Kada?

12. 5. 2025.
od 9:00 do 11:00 sati

Gdje?

Sveučilište Algebra Bernays,
Gradišćanska 24

Program

AI u srcu dijagnostike: Kako algoritmi pomažu liječnicima u analizi ehokardiograma?

doc.dr.sc. Vlatka Rešković Lukšić, Specijalistica interne medicine, subspecijalistica kardiologije
KBC Zagreb, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Sveučilište Algebra Bernays Bernays

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završila je u lipnju 2004. godine. Pripravnički staž odradila je u OB „Dr. I. Pedišić“ u Sisku (2004./2005.). Stručni ispit položila je 2005. godine. Od veljače 2006. godine započela je specijalizaciju iz interne medicine u istoj ustanovi, a od prosinca 2007. nastavila ju je u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, gdje je od tada trajno zaposlena. Specijalistički ispit iz interne medicine položila je 2012. godine. Od 2014. do 2016. završila je subspecijalističko usavršavanje iz kardiologije te je zaposlena kao subspecijalistica kardiologije u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Uže područje njezina interesa obuhvaća bolesti srčanih zalistaka i ehokardiografiju. U svakodnevnom radu sudjeluje u izvođenju kompleksnih ehokardiografskih metoda (transtorakalna, transezofagusna, 3D ehokardiografija, stres i kontrastna ehokardiografija, studija deformacije miokarda) te u ehokardiografskom vođenju strukturalnih intervencija poput ugradnje PFO, ASD, LAA okludera, transkateterskih popravaka mitralne i trikuspidne regurgitacije (MitraClip, TriClip, Tendyne, TricValve), TAVI i drugih. Godine 2007. upisala je doktorski studij „Biomedicina i zdravstvo“ na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je u studenom 2018. obranila doktorsku disertaciju pod mentorstvom prof. dr. sc. Jadranke Šeparović Hanževački. U listopadu 2020. godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. U nastavi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje od 2013. godine kao vanjski suradnik na kolegiju „Temelji liječničkog umijeća“. Od 2021. sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija iz kardiologije Sveučilišta u Zagrebu, od 2022. na Sveučilištu u Splitu, a od 2022. voditeljica je grupa iz Interne medicine na engleskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te od 2024. voditeljica grupe iz Propedeutike na istom studiju. Od 2024. sudjeluje i u nastavi poslijediplomskog studija Gerijatrije Sveučilišta u Zagrebu. Od 2025. godine docentica u znanstvenom području biomedicina i zdravstvo, polje kliničke medicinske znanosti, na Sveučilištu Algebra Bernays.

AI u razvoju djeteta: Kako prepoznati rane obrasce motoričkog razvoja djece uz pomoć tehnologije?

dr.sc. Goran Krakar, Specijalist pedijatrije, subspecijalist dječje neurologije i ravnatelj poliklinike Poliklinika dr. Sabol

Nakon završenog Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine zapošljava se kao liječnik pripravnik u OB “Sveti Duh”. Iduće 2004. godine kao znanstveni novak asistira na projektu “Prenatalno oštećenje mozga u djece s patološkim fecoplacentarnim Dopplerom” u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Od 2006. godine do 2010. kao liječnik specijalizant pedijatrije radi u istoimenoj klinici. Nastavlja svoju karijeru na odjelu neuropedijatrije u sklopu svoje subspecijalizacije od 2012. – 2014. godine. Od 2014. do 2015. godine radi kao liječnik na odjelu i poliklinici kao specijalist pedijatrije i dječje neurologije. Od 2015. do danas radi u Poliklinci Sabol. Od 2023. godine obnaša i funkciju ravnatelja Poliklinike Sabol. Tijekom svog rada i edukacije završio je brojne tečajeve i stekao vještine iz područja neuropedijatrije, a kao autor ili koautor sudjelovao je u izradi mnogih stručnih i znanstvenih radova. Uže područje interesa u neuropedijatriji pokazuje u razvojnoj neurologiji, neuromišićnim bolestima, bolestima kralježnice i perifernog živčanog sustava. Od 2023. godine predsjednik je Akademije za razvojnu rehabilitaciju. Osim svojom stručnošću, brojne pacijente zadržava svojim izuzetno ugodnim pristupom i trudom da se svaka situacija preokrene u korist pacijenta te da se iz poliklinike izađe s osmijehom na licu.

AI u psihijatriji: Mogu li chatbotovi pomoći kad riječima postane teško?

Izv. prof. dr. sc. Goran Arbanas, Psihijatar i forenzički psihijatar
Klinika za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, Medicinski fakultet u Rijeci

Goran Arbanas je psihijatar, forenzički psihijatar, psihoterapeut, grupni analitičar i seksualni terapeut. Prof. Arbanas ima tri subspecijalizacije: iz psihoterapije, forenzičke psihijatrije i seksualne medicine. Zaposlen je u Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, na Zavodu za forenzičku psihijatriju. Njegova područja interesa su: forenzička psihijatrija, seksualna medicina, psihoterapija, liječenje počinitelja seksualnih djela, psihijatrijska vještačenja i korištenje umjetne inteligencije u psihijatriji. Aktivno prevodi psihijatrijsku literaturu s engleskog na hrvatski. Bio je urednik hrvatskog izdanja DSM-5. Autor je prvog udžbenika iz seksualne medicine i seksualne terapije (Uvod u seksualnu medicinu) na hrvatskom jeziku. Prof. Arbanas predaje forenzičku psihijatriju, ljudsku seksualnost, kliničku seksologiju i komunikacijske vještine na Sveučilištu u Rijeci (Medicinski fakultet i Fakultet za zdravstvene studije) i na Sveučilištu u Zagrebu (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet). Bio je predsjednik Hrvatskog društva za seksualnu terapiju od 2007. do 2021. g., a sada je rizničar Europske seksološke federacije (EFS). Dopredsjednik je Instituta za grupnu analizu u Zagrebu.

Umjetna inteligencija nije budućnost. Ona je – sada. I radi za vas.

Pridružite nam se i saznajte kako tehnologija već danas mijenja svijet u kojem živimo. Kroz stvarne priče i primjere iz prve ruke, pokazat ćemo vam kako AI unapređuje zdravstvo, pomaže stručnjacima i otvara nove horizonte u skrbi za ljudsko zdravlje. Ne propustite priliku biti dio ove uzbudljive promjene.

Prijave su zatvorene!