ODRŽANO

6. lipnja 2023.

Promatranje Zemlje s Kopernikom

Copernicus je program Europske Unije čiji je glavni cilj razvoj Europskog informacijskog servisa baziranog na svemirskim opažanjima satelita i terestričkih in-situ podataka. Program koordinira Europska Komisija u suradnji s državama članicama i agencijama poput ESA, EUMETSAT ili ECMWF-a.

Velika količina podataka prikupljenih na globalnoj razini koristi se za poboljšanje kvalitete života građana Europe. Podaci su otvoreni i besplatni za korištenje za sve skupine korisnika, a elementi ovog programa specijalno su dizajnirani kako bi zadovoljili potrebe korisnika. Usluge koje program pruža daju podatke u gotovo stvarnom vremenu i namijenjene su boljem shvaćanju raznolikih procesa na našem planetu, očuvanju okoliša i održivom razvoju. Za potrebe ovog programa razvijene su posebne Sentinel satelitske misije koje uz pomoć drugih agencija prikupljaju podatake o kopnu, moru i zemljinoj atmosferi. Copernicus korisnicima se podaci pružaju na korištenje kroz 6 tematskih servisa – atmosfera, kopno, more, klimatske promjene, upravljanje kriznim situacijama i sigurnost. Putem ovih servisa moguće je preuzeti različite proizvode koji korisnici mogu koristiti u brojne svrhe. Isto tako, moguće je preuzeti i sirove neobrađene podatke za daljnje analize i istraživanja.

Copernicus svojim korisnicima garantira pristup podacima visoke rezolucije i s detaljnim opisima, a koje je moguće integrirati s drugim skupovima podataka. Sve navedeno omogućuje različite analize i istraživanja, te smanjuje vrijeme koje potrebno kako bi se dali odgovori na različita pitanja. Za korištenje podataka ne postoje posebne restrikcije, kao ni za njihovo dijeljenje u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

Ovo će vas predavanje upoznati s Copernicus programom i načinima na koje on prikuplja podatke te kako su ti podaci distribuirani i gdje ih pronaći. Brojnim primjerima pokazat ćemo kako iskoristiti ove vrijedne skupove podataka te prikazati kako njihova integracija s drugim skupovima prostornih podataka omogućuje bolje razumijevanje našeg planeta i pomaže u donošenju odluka u različitim disciplinama.  

Zvonimir Nevistić osnovnu školu završio je u Bedekovčini, a gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Godine 2009. upisuje preddiplomski studij Geodezije i geoinformatike u Zagrebu. Diplomirao je 2015. godine, smjer geinformatika. Tijekom studija obnašao je poslove demonstratora na Katedri za kartografiju i Katedri za upravljanje prostornim informacijama. Dobitnik je posebne rektorove nagrade za rad „Intenzivan terenski pregled Kolanjskog polja i okolice“ izrađen u suradnji s Arheološkim odsjekom Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

2016. godine zapošljava se kao asistent na Katedri za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, a iste godine upisuje i poslijediplomski doktorski studij na matičnom studiju. Tijekom rada na fakultetu uključen je u izvođenje nastave iz kolegija Satelitsko pozicioniranje, Integrirani sustavi u geomatici, Navigacija, Inženjerska informatika, Geodetska astronomija i Svemirska geodezija. Osim u nastavi, aktivno sudjeluje i u brojnim projektima kao istraživač i administrator. Projekti u koje je aktivno uključen su Erasmus + CBHE projekti: BESTSDI, GEOBIZ, SEED4NA, UN4DDR i EO4GEO te Horizon 2020 TODO projekt. Dio je Copernicus Academy & Relay tima Geodetskog fakulteta, a 2019. godine bio je jedan od glavnih organizatora Copernicus Hacathona Zagreb.

Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama, organizirao radionice i skupove, objavio radove u nekoliko časopisa, bio voditelj na mnogim diplomskim radovima te pohađao brojne međunarodne edukacije i usavršavanja. Godine 2022. stječe zvanje doktora tehničkih znanosti obranom rada „Poboljšanje dostupnosti i iskoristivosti podataka svemirskih istraživanja modeliranjem infrastrukture prostornih podatka nebeskih tijela“.

ODRŽANO

1. veljače 2023.

Svemirske aplikacije koje podržavaju digitalnu transformaciju javne infrastrukture

• Candela Sancho
• CEO i suosnivačica, Detektia

Candela Sancho geofizičarka je s velikim iskustvom u istraživanjima procesa slijeganja zemljine površine; kako na velikim, tako i na lokalnim razinama. Njene analize obuhvaćaju deformacije cijele euroazijske tektonske ploče, ali i lokalna slijeganja tla, poput onih uzrokovanih građevinskim radovima.

Nakon 18 godina provedenih između Madrida, Barcelone, Toronta i Amsterdama, Candela se vratila u Soriju i u španjolskoj provinciji stvorila svjetski zanimljiv startup nazvan Detektia.

Detektia je razvila EyeRADAR, alat za praćenje infrastrukture koji generira rana upozorenja temeljena na satelitskim RADAR tehnologijama i algoritmima umjetne inteligencije. Ovaj satelitski sustav ranog upozoravanja lako se integrira s 4D digitalnim modelom infrastrukture, a podaci se prenose u svim fazama upravljanja digitalnom infrastrukturom (planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje).

Prevencija štedi novac i spašava živote. Ali, da bi bila uspješna, prevencija treba što više pametnih podataka.

Starenje i propadanje materijala, učinak ekstremnih klimatskih događanja, slijeganje tla, klizišta, potresi i drugi fenomeni opterećuju infrastrukture. Nedostatak preventivnog održavanja i ranog otkrivanja kvarova stvara velike ekonomske gubitke koji u konačnici mogu uzrokovati i gubitak ljudskih života. Često, kada se otkriju oštećenja na infrastrukturi, kasno je i skupo reagirati. Dodatno, broj sadržaja koje treba pratiti raste i postaje gotovo nemoguće pratiti sve promjene u urbanim i drugim područjima.

Zbog svega toga potrebni su nam novi satelitski alati koji se mogu integrirati s digitaliziranom infrastrukturom. Ključno je i pretvaranje velikih količina informacija dobivenih satelitskim putem u podatke jednostavne za tumačenje. Takvi će procesi revolucionizirati praćenje i održavanje velikih inženjerskih radova i pomoći pri stvaranju sigurnije, učinkovitije i trajnije infrastrukture.

8. ožujka 2023.

Svemir i odgovor na humanitarne krize

Upoznajte Copernicus – alat Europske unije za podršku aktivnostima ranog upozoravanja, hitnog odgovora, humanitarne pomoći i smanjenja rizika od katastrofa u Hrvatskoj i svijetu.

• Stéphane Ourevitch, viši savjetnik u Uredu za potporu programu Copernicus Europske komisije
• Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje krizama

Stéphane Ourevitch već 17 godina radi na boljem razumijevanju korištenja podataka i, iz tih aktivnosti izraslih, EU programa praćenja i korištenja geo-informacija u svrhu sigurnosti i obrane, prijevoza i zrakoplovstva, mobilnosti i brojnih drugih područja. Jedan je od dvojice suosnivača Copernicus Akademije, a od 2016. do 2019. nadgledao je stvaranje i rad Ureda za potporu Copernicusu Europske komisije, a u kojem sada radi kao viši savjetnik. Također, od samih početaka bio je uključen u razvoj Copernicus službe za upravljanje hitnim slučajevima. Stéphane Ourevitch za sebe kaže da je europski građanin s francuskom putovnicom koji živi i radi u Bruxellesu.

Igor Magdalenić predsjednik je Hrvatske udruge za upravljanje u kriznim situacijama (HUKM), CDO u E₂O Green startupu, te član Nacionalne interventne jedinice civilne zaštite za tehničko-taktičku potporu i Hitne ekipe Crvenog križa. Svoje iskustvo u humanitarnim i hitnim aktivnostima koristio je u svim prirodnim nepogodama i izvanrednim situacijama koje su se dogodile u Hrvatskoj posljednjih godina. Dugačak popis aktivnosti u kojima je sudjelovao uključuje potporu hitnim evakuacijama pogođenih područja nakon poplava 2014. godine, terensku podršku tijekom migrantske krize 2015. u tranzitnim kampovima Opatovac i Slavonski Brod, brzu procjenu štete nakon potresa u Zagrebu i Petrinji 2020., koordinaciju timova za procjenu štete i postavljanje privremenih bolnica tijekom pandemije COVID-19. Također je autor i koautor nekoliko znanstvenih publikacija na ovu temu.

Ovo izdanje Space Café bavit će se mogućnostima i potencijalom Copernicus programa, s fokusom na Copernicus Emergency Management Service (CEMS).

Stéphane Ourevitch, viši savjetnik u Uredu za potporu Copernicus programu Europske komisije, upoznat će nas s brojnim proizvodima i uslugama koje je do sada razvio CEMS, a dobit ćemo uvid i u planove za razvoj programa.

Tijekom webinara, sudionici će saznati više o proizvodima za mapiranje temeljenim na satelitskim slikama, ali i o analizama povezanim sa šumskim požarima, poplavama i sušama. Webinarom ćemo se dotaći i mogućnosti praktične primjene podataka koje pribavlja Copernicus, sve putem niza studija slučaja (case studies) usmjerenih na Hrvatsku.

Studije slučaja predstavit će nam Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje krizama. Konkretni primjeri koje ćemo vidjeti fokusirani su na aktivnosti ranog upozoravanja, hitnog odgovora i smanjenja rizika od katastrofa u Hrvatskoj posljednjih godina.

Nakon prezentacije, sudionici će imati priliku postavljati pitanja našim govornicima kako bi još bolje razumijeli prezentirane teme.

23. ožujka 2023., od 15:00 sati

Raketni nosači i svemirske letjelice na zeleni pogon / Svemirska arhitektura i nastanjivost svemira

prof. dr.ing. Ognjan Božić

Raketni nosači i svemirske letjelice na zeleni pogon

Ognjan Božić redoviti je član Međunarodne akademije astronautike (IAA). Doktorirao je na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu 2002. godine na temu CFD modela heterogenih višefaznih procesa izgaranja u generatorima pare. 20 godina proveo je kao istraživač u njemačkom Aerospace Centru (DLR) – Institutu za Aerodinamika i tehnologija protoka u Braunschweigu, a njegov je rad bio usmjeren na kemijski raketni pogon, aero-termodinamiku svemirskih letjelica, mehaniku leta rakete i slične teme.

Član je British Interplanetary Society (BIS), Deutsche Gesellschaft für Luft und Raumfahrt (DGLR). Aktivan je član Adriatic Aerospace Association (Zagreb, Hrvatska) i redoviti član International Academy of Astronautics (IAA) sa sjedištem u Parizu. Prof. Božić autor je preko 70 knjiga i znanstvenih radova objavljenih u recenziranim časopisima, te sudionik brojnih međunarodnih konferencija, kongresa i znanstvenih skupova.

Ovaj dio predavanja daje nam pregled trenutnog stanja razvoja različitih pogonskih sustava za istraživanja svemira i njihov utjecaj na ekologiju. Govorit ćemo o utjecaju kemijskog raketnog pogona na tlo i zrak u okolišu, ali i o prijenosu svemirskih tegljača i drugih svemirskih letjelica, te o korištenju nuklearnih toplinskih i električnih potisnika, kao i njihovih kombinacija.

Nuklearni raketni pogoni mogli bi biti operativni u bliskoj budućnosti, ali nisu “zelena tehnologija” zbog nuklearnog otpada koji proizvode, a koji se nakon njihovog životnog ciklusa ne može sigurno vratiti na Zemlju. Za odlaganje takvog otpada planirane su brojne alternative, a jedna od njih je – slanje ravno u Sunce! Vjerujemo kako će ovo izlaganje zbog svoje kontraverzne teme privući brojne zainteresirane.

Alma Kugić

Svemirska arhitektura i nastanjivost svemira

Alma Kugić studentica je arhitekture na Tehničkom sveučilištu u Beču, trenutno u Puli piše diplomski rad iz područja svemirske arhitekture. Istraživanjem te tematike počela se baviti još na sveučilištu, pod mentorstvom svemirske arhitektice i profesorice dr. Sandre Häuplik-Meusburger. Sudjelovala je na nekoliko istraživanja i studentskih projekata vezanih za nastanjivost ljudi u svemiru, dizajn i projektiranje nastambi na Mjesecu i Marsu. Ove je projekte predstavila na međunarodnim konferencijama ICES 2022, IAC 2022, ASCEND 2021 i Brijunska Konferencija 2022. 2021. godine postala je aktivnom članicom Jadranske aerosvemirske asocijacije, a 2022. godine članicom Tehničkog komiteta za svemirsku arhitekturu.

Ovaj dio predavanja fokusiran je na definiciju svemirske arhitekture i onoga što podrazumijevamo pod nastanjivošću u svemiru. Razgovarat ćemo o tome tko su svemirski arhitekti, čime se točno bave i kako se nose s ekstremnim uvjetima u svemiru. Otvorit ćemo i druge zanimljive teme poput nastanjivosti nekog okruženja i načina na koji se ona mjeri. Pričat ćemo i o konceptima marsovskih i lunarnih baza, temeljenim na primjerima:

– Origo+ – In-situ 3D printed and robotically assembled Mars habitat

– DIANA – Dedicated Infrastructure and Archotecture for Near-Earth Astronautic

11. travnja 2023.

Svemirski turizam

• Slobodan Bosanac, Profesor na Institutu Ruđer Bošković
• Caius

Slobodan Bosanac diplomirao je teorijsku fiziku na Sveučilištu u Zagrebu 1968., a 1972. doktorirao molekularne znanosti na Sveučilištu u Sussexu. Objavio je preko 100 znanstvenih radova i 4 knjige na temu atomske i molekularne fizike, elektromagnetskih interakcija i astrofizike. Bio je gostujući profesor na brojnim svjetskim sveučilištima, a za svoja je  istraživanja dobio dvije hrvatske Državne nagrade za znanost, 1997. i 2013. godine.

Od 2008. do 2012. predsjedavao je Hrvatskim astronomskim društvom. Tijekom svog mandata vodio je tim stručnjaka koji su formulirali zakon koji regulira svjetlosno onečišćenje i koji je usvojen u Hrvatskom saboru. 2017. godine prof.dr. Slobodan Bosanac imenovan je predsjednikom Jadranske zrakoplovne udruge.

Okolina, ljudi, povijest, umjetnost,.. sve su to elementi koji čine turizam. Svemir može biti jedan od njih.

Ljudi današnjice investiraju energiju, financijska sredstva i vrijeme kako bi doživjeli nove prostore, iskusili nove senzacije. Međutim, tu postoje i ograničenja.Jedno od njih svakako je i financijski trošak koji si velik dio stanovništva jednostavno ne može priuštiti. Kako bi turizam bio isplativ, a opet dostupan i pristupačan, barem 20% stanovništva moralo bi ga moći konzumirati.

Sigurnost je drugi uvjet za razvoj turizma. Tu je još i minimalni stres koji može pratiti putovanje, ali ga ne smije obilježiti. Bitno je isto tako da dolazak do cilja putovanja ne traje predugo. Imajući sve to na umu postavlja se pitanje jesmo li spremni za svemirski turizam. Ako da, o kakvom svemirskom turizmu govorimo i kakva je njegova budućnost…

Caius je grčka tvrtka koja istražuje umjetnu inteligenciju povezanu sa satelitskim podacima u cilju pokretanja inovativnih rješenja koja će pomoći digitalizaciji ruralnih područja. Smještena u slikovitom planinskom selu Metsovo, ova tvrtka koristi najnovije tehnološke mogućnosti kako bi, u suživotu s prirodom, pomagala lokalnim zajednicama. Caius pripada službenoj mreži Europske svemirske agencije (ESA) kao inkubate ESA BIC Grčka i također je službeni član mreže World Trails.

Projekt “Caius paths” tema je njihove prezentacije koja se bavi otkrivanjem i katalogiziranjem tisućljetnih staza i puteva u ruralnim područjima, te uz procjenu njihovog stanja i mogućnosti novog korištenja.

27. travnja 2023.

Svemirski sustavi za sigurnost (4S)

Zoran Kahrić

Jeste li se ikad zapitali kako to da vidite savršenu sliku reprtera koji se možda iz Japana javlja svojoj televizijskoj postaji u Zagrebu? Nema mutne pozadine, nema pogrešnih boja, slika je besprijekorna i visoke razlučivosti. Ili, kako to da kada vremenska prognoza na vašem mobilnom uređaju kaže da će kiša prestati za 20 minuta, oni stvarno i prestane za 20 minuta? Sve je to zbog satelita koji se nalaze iznad nas, u svemiru i koji ne gube sve te velike količine podataka koje primaju.  

Naravno, postoje brojni problemi s upravljanjem satelitima. Ne zaboravimo kako se iznad nas nalazi nekih 3.000 Starlink uređaja. O špijunskim satelitima pak možemo samo nagađati. Uvijek postoji i mogućnost da neki haker iz udobnosti svoje sobe otme recimo meteorološki satelit vrijedan milijardu dolara ili da ruski špijun sruši američki izviđački satelit.

Na ovom ćemo predavanju govoriti baš o ovim i sličnim temama, a bit će vremena i za vaša pitanja o NASI, američkom svemirskom programu ili o smislu života.

9. svibnja 2023.

Svemirska tehnika: otpad i autonomni roboti

U orbiti oko naše planete kruži oko 17.500 komada katalogiziranih komada otpada uključujući Envisat, satelit velicine londonskog autobusa na kat. Do sada, ljudska vrsta je uspjela nagomilati zapanjujućih 7000+ tona smeća oko naše planete.

U namjeri da ne povećavamo značajno količinu otpada u svemiru u narednih 200 godina, treba godišnje odstraniti najmanje 5 komada otpada s najvećom masom.

Predavanje će nam pružiti uvid u ovaj problem i u tehnološke strategije te zakonodavstvo kojim trenutno raspolažemo u procesu otklanjanja svemirskog smeća.

Zdenko Uvalić je studirao je i diplomirao Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu. Radio je u EADS Astrium kao glavni inžinjer konstruktor za naprezanje, odgovoran za sve strukturne aspekte antenskih sklopova na vojnim i komercijalnm telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science odjelu u kojem je radio na ExoMars rover programu kao Strukturni Arhitekt, odgovoran za projektiranje i validaciju strukturnih podsustava. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu. Njegova zadaća je uključivala razvoj, uvođenje i verifikaciju inovativnih multifizičkih FEA, linearnih, nelinearnih metoda i simulacija, kao i poboljšanje generalne statičke i dinamičke analize naprezanja materijala na modelima u zračnom tunelu.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) na program Solar Orbiter, te kao potpora drugim projektima. Trenutno radi na ESA Earth Exploration FORUM misiji koja će dati bolji uvid u termičku radijaciju Zemlje, te u načine njene kontrole.

Zdenko Uvalić član je i britanskog Institute of Mechanical Engineers (IMechE).