Naslovnica

07.08.2022

thjghd

Za Bug Future Show tražilo se mjesto više

Za Bug Future Show tražilo se mjesto više

U srijedu, 31. 1. 2018., u Kinu Europa održan je peti Bug Future Show. Ovogodišnji program opet je bio sastavljen od zanimljivih predavanja, kvalitetnih panel-rasprava i live-intervjua, a pričalo se o najzanimljivijim aktualnim tehnološkim temama i inovacijama. Kao i uvijek kada je u pitanju Bug Future Show, tražilo se mjesto više.

I mi smo imali svoje predstavnike koji su dali svoj doprinos programu, a posjetitelji su imali priliku u foajeu kina doći na naš štand na kojem su mogli dobili odgovore na sva pitanja vezana uz Visoko i Cjeloživotno obrazovanje.

Panel-raspravu „Učitelji-heroji – arhitekti boljeg svijeta“ moderirao je naš predsjednik Upravnog Vijeća Hrvoje Balen. Ovogodišnji učitelji heroji opet su nas iznenadili svojom ljubavi prema prenošenju znanja te posvećenosti djeci, a svojim primjerima pokazali su kako se prkosi zastarjelom obrazovnom sustavu. Potiču korištenje suvremenih tehnologija i učenje kroz igru, veselje te kreativno zalaganje što definitivno nedostaje djeci u školskim klupama. Na panelu su sudjelovali Stevče Arsoski (Tehnička škola Sisak), Milan Korać (Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb), Darija Dasović Rakijašić (Tehnička škola Ruđera Boškovića, Vinkovci) i Stjepan Šalković (Srednja škola Krapina).

Zadnji panel na rasporedu bavio se jednom od najaktualnijih tema – „Blockchain – tehnologija Internet-of-Money ere“. Panel je čak produžen za petnaestak minuta, a, iz ionako pune dvorane, nije izašao biti jedan posjetitelj do samog kraja. Razlog? Moderator panela bio je Hrvoje Prpić, a sudionici su bili: Nikola Škorić – direktor BTC mjenjačnice Electocion, doc. dr. sc. Leo Mršić naš developer blockchain servisa, Aron Paulić – direktor Buga te Dorijan Jelinčić – kripto-rudar, developer i sistemaš.  Na kraju su posjetitelji imali priliku postaviti pitanja panelistima i dobiti odgovore od stručnjaka za kriptovalute.

Kao jedni od sponzora podržali smo ovogodišnji Bug Future Show, a sada s nestrpljenjem čekamo sljedeće izdanje. 

Intervju sa studentom Grgom Jovanovskim

Intervju sa studentom Grgom Jovanovskim

“Uz tehnološka znanja, studij mi je pomogao da bolje ovladam važnim i soft vještinama – poput držanja prezentacija i bolje komunikacije s timom”

Grga Jovanovski nedavno je završio treću godinu preddiplomskog studija u Algebri. U skladu s prevladavajućim trendom, ne čudi, naravno, da Grga već ima posao u struci, i to u vrlo zanimljivom području – informacijskoj sigurnosti. Postavili smo mu nekoliko pitanja kako bismo saznali u kojoj mjeri mu pomažu znanja stečena na studiju i što bi savjetovao onima koji će se ove godine upisivati na studije a pritom razmišljaju o računarstvu…

Upravo si završio treću godinu sistemskog inženjerstva u Algebri. Čestitamo! Kakva su tvoja dosadašnja iskustva i koja bi znanja stečena tijekom studija ocijenio kao najkorisnija?

Hvala! Sva dosadašnja iskustva sa studiranjem na Algebri su bila pozitivna, od načina predavanja do organizacije. Posebno bih istaknuo kolegije iz održavanja računalne infrastrukture i održavanja računalnih mreža koji daju jako dobar temelj za sistemsko inženjerstvo.

Uz temeljna znanja, istaknuo bih i kolegije iz informacijske sigurnosti koji su mi najviše korisni na trenutnom radnom mjestu. Također, znanja iz raznih kolegija koji nisu direktno povezani sa stručnim dijelom studija, već nas uče o razvijanju soft skillova.

Radiš u Privrednoj banci Zagreb. Koliko su ti znanja i vještine stečene na studiju pomogle da se što brže uključiš u konkretne zadatke na poslu?

Radim u Security Operations Centeru Privredne banke Zagreb te su mi dnevni zadaci analiza malicioznih datoteka i praćenje stanja sigurnosti računalne infrastrukture.

Zbog toga su mi najviše pomogli kolegiji iz informacijske sigurnosti (Sigurnost elektroničkog poslovanja, Sigurnost informacijskih sustava i Sigurnost računalnih mreža). Sva tri kolegija lijepo zaokružuju temelj informacijske sigurnosti. Zbog tog temelja i znanja kojim sam nadogradio taj temelj, danas uspješno odrađujem poslovne zadatke.

Osim tehničkih vještina i znanja, jesi li na Visokom učilištu Algebra u sklopu nekog od kolegija naučio i ponešto drugo što danas smatraš korisnim?

Naravno. Kako su soft skillovi bitni na svakom poslu, tako mi je najviše pomogao kolegij Osnove poslovnog komuniciranja. Učili smo kako kvalitetno održati prezentaciju, kako komunicirati sa kolegama i kako održavati sastanke. Sve ove vještine pomažu u poslovnom svijetu, pogotovo nama inženjerima koji smo poznati po tome da više volimo svoju „špilju“ (ured), nego komunicirati sa ljudima.

Drugi kolegij koji je također bio koristan je Organizacija i management. Naučio sam kako tvrtke i organizacije funkcioniraju, kako funkcionira menadžment, te osnove organizacije. Struktura velikih korporacija je kompleksna, te rad u takvoj korporaciji je lakši ako znamo kako protumačiti njenu strukturu i organizaciju.

Koja područja unutar računarstva – pa i sistemskog inženjerstva – smatraš danas najzanimljivijima? Nama se informacijska sigurnost, što je ono čime se trenutačno baviš, definitivno čini kao jedno od “vrućih” područja…

Područja unutar računarstva kao što su podatkovna znanost, umjetna inteligencija, VR/AR i Internet of Things smatram trenutno najzanimljivijim, te najboljim ukoliko gledamo u budućnost i smjer u kojem ide računarstvo. Uz to bi naveo i razvoj računalnih igara jer industrija video igara raste, takav posao je kreativan, a siguran sam i zabavan.

Sva trenutna područja i nova koje sam gore nabrojao potrebno je osigurati od napada zlonamjernih hakera. To možemo vidjeti u primjeru iskorištavanja nove tehnologije kao što su Internet of Things uređaji u DDoS napadima. Zbog toga je meni informacijska sigurnost najzanimljivija jer traži znanja iz sigurnosnih tehnologija, ali i razumijevanje kako funkcionira ono što želite osigurati.

Što bi poručio budućim studentima koji razmišljaju o studijima računarstva?

Računarstvo je svugdje, u svakoj organizaciji i tvrtki, te se ne morate brinuti da nećete naći posao, koje god područje računarstva odabrali. Postoji velik broj područja unutar računarstva, te svatko može naći nešto što ga zanima.

Ukoliko volite stvarati, imati mogućnosti rada od doma, raditi na kreativnim projektima, baviti se sa najnovijim tehnologijama, te želite osigurati svoju budućnost, definitivno upišite studij računarstva.

Planiraš li nastaviti studij na diplomskoj razini? Kako vidiš svoj daljnji razvoj karijere, što bi volio raditi?

Trenutačni plan mi je nastaviti studij sistemskog inženjerstva na diplomskoj razini. Svoju karijeru definitivno vidim u informacijskoj sigurnosti jer to volim raditi, a kad volite nešto raditi, teško da će vam biti naporno.

Uz informacijsku sigurnost, volio bih istražiti područja podatkovne znanosti i razvoja računalnih igara. Podatkovna znanost me zanima jer je novije područje i vrlo perspektivno jer se puno toga zasniva na velikoj količini podataka. Razvoj računalnih igara me zanima jer volim u slobodno vrijeme nešto odigrati, pa bih volio vidjeti i drugu stranu, kako one nastaju.

Intervju sa studentom Domagojem Svjetličićem

Intervju sa studentom Domagojem Svjetličićem

“Prije studija nisam uopće imao doticaj s programiranjem, a danas mi je to posao od kojeg živim!”

 

Nije lako uskladiti posao i studij, ali radeći ono što me zanima, svakodnevno stječem nova znanja, vještine i iskustvo!

Domagoj Svjetličić upravo završava preddiplomski stručni studij multimedijskog računarstva na Visokom učilištu Algebra i već neko vrijeme radi kao front end developer u Degordianu, tvrtki koja često omogućava praksu Algebrinim studentima ili ih kasnije i zapošljava. Osim front end tehnologija, Domagoj ima veliko iskustvo u multimediji – ponajprije u snimanju zvuka, jer se autorski izražava kroz brojne pjesme koje je dosad skladao i koje čekaju objavljivanje prvog albuma.

Trenutačno si apsolvent na studiju multimedijskog računarstva. Kako je došlo do odluke da upišeš ovaj studij i što ti je zasad, čisto osobno, bilo najzanimljivije od znanja i sadržaja s kojima si se susreo tijekom studija?

Do odluke da upišem multimedijsko računarstvo na Visokom učilištu Algebra došlo je prvenstveno iz razloga što sam uvijek imao veliki interes baviti se poslom koji zahtjeva veliki nivo kreativnosti i znanja. Inicijalni motiv da upišem navedeni studijski smjer bila je moja velika želja da nadogradim svoje znanje u što više kreativnim granama računalstva, kao što su to obrada zvuka, slike i videa. Nakon što sam tražio razne fakultete i proučavao njihove programe, zaključio sam da mi Visoko učilište Algebra najviše odgovara s obzirom na moje interese.

Najzanimljivija znanja koja sam stekao tokom studija bila su upravo ona koja sam u početku smatrao da će mi biti najmonotonija i najdosadnija, a to su upravo svi kolegiji koji su povezani sa programiranjem. Iako mi je bilo iznimno interesantno slušati i kolegije koji se tiču fotografije, zvuka, videa, dizajna i marketinga, uvijek sam najviše interesa i vremena uložio u kolegije vezane uz programiranje.

Uz studij, radiš u Degordianu, tvrtki s kojom Visoko učilište Algebra izuzetno dobro surađuje. Čime se ondje najviše baviš, na kojoj vrsti projekata radiš, u kojim tehnologijama i programskim jezicima?

U Degordianu radim kao front-end development intern, te mi je iznimno drago da je upravo Degordian prva tvrtka koja mi je dala mogućnost da mogu stjecati i nadograđivati znanje i iskustvo na dnevnoj bazi u tako kvalitetnom i profesionalnom okruženju.

U Degordianu se bavim razvojem web aplikacija i stranica primarno koristeći tehnologije HTML, CSS (SCSS) i JavaScript. Otkad sam došao u firmu, projekti su mi bili više web aplikacije interaktivnog tipa naspram klasičnih prezentacijskih web stranica, što mi se sviđa, jer trenutno imam veći interes za takve vrste projekata. Pored navedenih tehnologija koristim i PHP, ali ne u velikoj mjeri jer je PHP back-end jezik kojeg kodiraju back-end developeri, dok sam ja “frontendaš”. PHP uglavnom koristim kada radim na vlastitim projektima koji zahtijevaju back-end logiku. Također radim sa raznim front-end frameworcima i pluginovima kao što su Vue.js, GSAP, jQuery, itd.

Neobično je pomalo da se danas ponajviše baviš front end developmentom, a rekao si nam već da nisi znao programirati prije nego što si upisao studij. Kako to da si se “zaljubio” u programiranje?

Iskreno, prije početka studija nisam nikada imao doticaj sa programiranjem. Do tada si nisam ni mogao zamisliti da će me takav tip posla privući, a kamoli da ću jednoga dana raditi kao programer! Kada sam dobio kolegije vezane za programiranje, istoga sam se trena zainteresirao za isto. Shvatio sam da je programiranje ujedno i nešto što me izuzetno interesira i u čemu sam dobar. Od raznih programskih zanimanja, odabrao sam upravo front-end development jer smatram da je to programsko zanimanje koje najviše zahtjeva kombinaciju kreativnosti, razmišljanja i dizajniranja. I dalje imam veliki interes prema raznim zanimanjima vezana uz multimedijsko računarstvo, ali front-end development me najviše ispunjava i u tome smjeru želim i dalje graditi vlastitu karijeru.

Koliko je ova kombinacija programiranja, razvoja web rješenja i servisa, dobra i poželjna za budućnost u kombinaciji s poznavanjem multimedijskih tehnologija? Nama se čini da si odabrao prilično perspektivnu kombinaciju znanja…

Razna znanja multimedijskih tehnologija su mi uvelike pomogla pri razvijanju web aplikacija i stranica, osobito jer sam u front-end odjelu. Znanja poput obrade videa, obrade slike, obrade zvuka, web dizajna, digitalnog marketinga, dizajna vizualnih komunikacija i mnoga druga su mi omogućila da vidim širu sliku samog razvijanja raznih web rješenja. Zahvaljujući stečenim znanjima tokom studija naučio sam gledati na svoje projekte ne samo iz programske perspektive, nego i iz dizajnerske i marketinške perspektive.

Po mojem mišljenju, ako ste front-end developer, mnoga znanja multimedijskih tehnologija mogu vas učiniti boljim developerom iako nemaju direktne veze sa samim pisanjem programskog koda, jer s obzirom na svakodnevne tehnološke inovacije u front-end developmentu nije dovoljno znati samo pisati kvalitetan i visoko funkcionalan kod, nego i kako privući korisnike kvalitetnim UI-om i interaktivnošću vašeg web rješenja.

Što najviše radiš od  multimedije i kakve si projekte dosad radio “sebi za gušt”?

Od multimedije najviše se bavim snimanjem i obradom vlastitih pjesama. Gitaru sviram otprilike 10 godina, i imam stotinjak autorskih pjesama, te mi je jedna od najvećih želja snimiti glazbeni album u profesionalnom glazbenom studiju. Pjesme koje sam do sada snimio su sve demo za koje imam namjeru javno objaviti tek kada dobijem priliku kročiti u profesionalni glazbeni studio. Također kada ulovim vremena, uz audio snimanje pjesama ponekad i snimim videe sviranja gitare koje bih objavio na društvenim mrežama, ali to je za sada još uvijek samo jedan od sporednih hobija.

Upravo zato što imam veliki interes i prema programiranju i prema multimediji, odlučio sam se za završni rad koji će sadržavati oboje, a to je snimanje glazbenog albuma i razvoj web aplikacije koja će opisivati proces snimanja glazbenog albuma i promovirati ga. Često razvijam aplikacije “sebi za gušt“, iz razloga kako bih širio svoje znanje i postao boljim developerom. Neke od tih aplikacija su aplikacija koja mjeri razinu kvalitete glazbenog sluha, aplikacija koja prati napredak u teretani, vremenska prognoza gdje sam podatke dohvaćao sa jednog besplatnog API REST servisa, itd. Nekada su to aplikacije koje radim kako bih sebi olakšao život, a nekada samo iz razloga da se usavršavam i isprobavam nove tehnologije.

Što je bio najzanimljiviji projekt ili najzanimljivije iskustvo s kojim si se susreo tijekom studija?

Najzanimljiviji projekti tijekom studija su svi bili većinski programskog tipa. Na kolegijima Standardi u primjeni internetske tehnologije, Klijentsko skriptiranje i Objektno orijentirano programiranje u PHP-u smo dobivali razne interesantne zadatke i zadaće koje su me dodatno potaknule na daljnje učenje i usavršavanje u web developmentu. Također su mi projekti iz kolegija Uvod u digitalnu fotografiju i Profesionalna video i audio oprema bili veoma interesantni, gdje smo imali prilike raditi mnogo praktičnih vježbi i vidjeti kako taj cjelokupan proces funkcionira u profesionalnim okruženjima.

Je li teško uskladiti studij i rad – i što bi preporučio mnogima koji se odlučuju raditi već tijekom studija?

Iskreno, nije lako uskladiti studij i rad, osobito ako imaš obavezna predavanja i  neke vannastavne aktivnosti. Najviše zbog manjka vremena koje se treba odvojiti kako bi bio uspješan i na fakultetu i na poslu, ali kada imaš veliki interes i ljubav prema onome što radiš, puno lakše podnosiš taj užurbani ritam i manjak slobodnog vremena.

Studentima koji se odlučuju na rad tijekom studija preporučam da to i učine, ukoliko znaju čime bi se htjeli baviti i što ih najviše interesira. Radeći posao koji te zanima i u kojem se vidiš dugoročno, svakodnevno stječeš nova znanja, vještine i iskustvo, što iznimno puno znači nakon završetka studija. Istaknuo bih da je ključno znati u kojem poslu želiš graditi karijeru, kako bi te rad za vrijeme studija kvalitetno pripremio za daljnju željenu karijeru.

Koliko ti iskustva i znanja stečena tijekom studija na Visokom učilištu Algebra danas pomažu u poslu? Postoji li nešto što si naučio na Algebri – ne mislimo pritom nužno samo na znanja vezana uz tehnologiju, već i ona druga – a što danas smatraš izuzetno korisnim?

Mnoga znanja stečena na studiju su mi pomogla i pripremila me za posao kojeg danas radim. Pošto trenutno radim front-end web development, a uskoro završavam studij multimedijskog računarstva, mnogo slobodnog vremena tokom studija sam uložio u učenje web developmenta jer Multimedijsko računarstvo ne sadržava toliko veliku količinu programskih kolegija koji bi me pripremili do te razine da radim posao gdje je programiranje daleko najveći udio posla. Unatoč tome, mnogi razni kolegiji su me naučili i pripremili za rad u firmama kao što je Degordian.

Zahvaljujući kvalitetnom načinu na kojeg me Algebra pripremila, brzo sam se uklopio i “pohvatao“ stvari na svom prvom radnom mjestu. Ono što sam stekao na Algebri, a smatram izuzetno korisnim, je što sam dobio iznimno kvalitetno bazno znanje koje mi je omogućilo da sa lakoćom i u bržem vremenskom razdoblju proširim svoje znanje u smjeru koji mene interesira. Kako je multimedija zapravo vrlo opširan pojam, nakon završetka studija lako možete početi širiti svoje znanje u vama željenom pravcu, bilo to programiranje, 3D modeliranje i teksturiranje, digitalni marketing, fotografija, video, itd.

Gdje se vidiš u budućnosti u profesionalnom smislu?

U budućnosti se vidim kao uspješni front-end developer sa što većim opsegom znanja i vještina koji teži savladati tehnologije i programske jezike koji nisu vezani samo uz front-end development, nego i ostale razne računalske tehnologije.

Natječaj za stipendije za više godine diplomski studiji 2017-2018

Natječaj za stipendije za više godine diplomski studiji 2017-2018

Poštovani studenti diplomskih stručnih studija!

U tijeku su prijave za dodjelu stipendije za studente viših godina diplomskih stručnih studija! Prijaviti se možete na sljedeći način:

Zamolbu (koja je dostupna na repozitoriju Infoeduke – izbornik Nastavni materijali i obrasci – pod nazivom Zamolba za dodjelu stipendije ili u prilogu ove obavijesti ) je potrebno ispuniti (računalom ili alternativno čitko rukom) i predati ju referadi Visokog učilišta Algebra u radno vrijeme referade (pon, uto, sri 8,00-18,00h, čet, pet 9,00-17h) ili ju dostaviti elektroničkom poštom (ispuniti ju po svim stavkama te spremiti u .doc ili .pdf formatu) na studentska.referada@racunarstvo.hr. Po potrebi dodati još jednu stranicu ukoliko predviđeni prostor za odgovore na motivacijska pitanja nije dovoljan.
Zamolbe se primaju najkasnije do 20.02.2018. godine do 23:59:59 sati.
Studenti koji će se upisivati nakon zatvaranja natječaja ili oni koji predaju zamolbu od 21.02.2018. godine ne mogu sudjelovati u natječaju i njihove prijave neće se razmatrati.

Evaluacija svih pristiglih zamolbi te donošenje i objava konačne odluke o dodjeli stipendija i zatvaranje natječaja za 2018. godinu bit će izvedeno najkasnije do 03.03.2018. godine.

Uvjeti za sudjelovanje u natječaju za dodjelu stipendije za 2. godinu diplomskog studija su: položeni svi kolegiji 1. godine diplomskog studija i prosjek minimalno 4.0.
Kao dodatni kriterij donošenja odluke o stipendiji koristit će se:
ocjene kolegija
broj ECTS bodova
broj kolegija koji je položen do trenutka predaje zahtjeva
redovitost pohađanja nastave
ispunjenost ostalih obveza prema Visokom učilištu Algebra u prethodnoj školskoj godini.

Sretno!

jfkjh

jk

ghkhjk

Zašto je Algebra siguran izbor za tvoju budućnost?

Vjetar u
leđa

Kod nas ćeš naučiti sve o informacijskim tehnologijama, području za kojim potražnja stalno raste. Vjerujemo da ćemo ti tako osigurati podlogu za osobni razvoj i učiniti te metom poslodavaca.

Moderna metodologija

Odbijamo stajati na mjestu u svijetu koji se sve brže i brže mijenja. Jako pazimo da svaki studijski program bude u skladu s modernim trendovima i ide u korak s vremenom.

Kvaliteta bez premca

Ponosni smo na brojna priznanja i status najkvalitetnijeg stručnog studija u Hrvatskoj. Iz godine u godinu se trudimo opravdati ukazano povjerenje, jer znamo da tvoja budućnost ovisi o tome. Zato svoju zadaću ne shvaćamo olako.

Newsletter

Želiš biti u tijeku sa svim novostima vezanim uz Algebru? Prijavi se na naš newlsetter.