Image for Intervju: dr. sc. Leo Mršić: Vrhunska prilika za rad na projektima za studente novog podatkovnog smjera

27.02.2018

Intervju: dr. sc. Leo Mršić: Vrhunska prilika za rad na projektima za studente novog podatkovnog smjera

Intervju: dr. sc. Leo Mršić:

Vrhunska prilika za rad na projektima za studente novog podatkovnog smjera

Leo Mršić jedan je od nove generacije znanstvenika – onih fokusiranih na podatkovnu znanost. Tvrtke danas, u intenzivno digitaliziranom dobu, prikupljaju mnoštvo informacija – no analiziraju li ih na način koji im može donijeti poslovne prednosti? Što se sve, primjerice, može saznati iz komunikacije na društvenim mrežama, dok korisnici i kupci pričaju o nekom brendu ili proizvodu, kako se može proučiti reputacija konkurencije ili, pak, kako se dubljom analizom podataka koji su već ionako prikupljeni, primjerice, o profilu zaposlenih i nezaposlenih pojedinaca u pojedinoj zemlji, mogu donijeti zaključci o društvenim trendovima i potrebnim koracima u nekom području?

Još uvijek "sjedimo" na velikim količinama podataka čijoj se analizi nismo detaljno posvetili, a upravo se njihovom dubljom analizom – te atraktivnom i smislenom vizualizacijom – može doći do zanimljivih zaključaka i korisnih preporuka. To je zadatak podatkovnih znanstvenika, poput doc. dr. sc. Lea Mršića, direktora Algebra LAB-a na našem Visokom učilištu Algebra i voditelja podatkovnog smjera na diplomskom studiju računarstva. Bez ikakve skromnosti – moglo bi se raditi o jednom od najtraženijih "novih" zanimanja u narednim godinama i u zemlji i globalno.

Od ovog semestra pokrećemo podatkovni smjer na diplomskom studiju primijenjenog računarstva. Kome je ovaj studij namijenjen, tko su prirodni kandidati za nastavak studija na ovom smjeru?

Podatkovni smjer namijenjen je onima koji su do sada završili neki od srodnih preddiplomskih ili integriranih studija poput informatike, računarstva, ali ne isključuje i ljude koji su diplomirali na ekonomiji ili nekim prirodnim znanostima, a vide priliku u stvaranju poslovne vrijednosti korištenjem podataka. Danas, kada se u svim područjima ljudskog djelovanja prikupljaju neviđene količine podataka, mogućnostima primjene nema granica!

Ako netko razmišlja što bi zapravo po završetku, kao podatkovni znanstvenik (eng. Data Scientist) trebao raditi, onda bih to, pomalo u šali, opisao kao „ona/onaj koji zna što želi postići, stvaranjem dodane poslovne vrijednosti, a sve tijekom ograničenog vremena koje ima na raspolaganju“.

Ovo je prvi akreditirani smjer podatkovne znanosti u regiji i rezultat je dugogodišnjeg iskustva naših stručnjaka u ovom području te obogaćen sjajnim partnerima, redom iskusnim praktičarima. Praktična primjena i poslovna vrijednost među najvažnijim su smjernicama korištenim pri pripremi programa, a poglavito smo vodili brigu da zainteresiranim studentima omogućimo i suradnju s našim Algebra LAB-om, koji radi na vrlo zanimljivim projektima s gospodarstvom, na čemu će i oni sami moći sudjelovati.

S kojim se izazovima tvrtke danas najčešće susreću, a da su oni vezani uz prikupljanje i analizu podataka? Što podatkovni "čarobnjaci", poput vas, danas mogu ponuditi korištenjem modernih alata za analizu i vizualizaciju, a što recimo nije bilo moguće prije nekoliko godina?

U industriji danas više nema nikakve dvojbe da je znanost o podacima među najvažnijim područjima koja omogućavaju stvaranje poslovne vrijednosti u tvrtkama. Tehnologija se brzo razvija te je sve brže i lakše primijeniti sve kompleksnije metode. U ovom trenutku važno je prepoznati situaciju u kojoj „tehnologija nije problem, već su problem ideje“. Smatra se da je danas najvažniji zadatak podatkovnog znanstvenika da „pronađe svoje pravo mjesto u kompaniji“ jer industrija traži konkretne i opipljive efekte a znanost pruža velik broj mogućnosti često se smatra preopćenitom.

Upravo je to važan aspekt kojim smo se vodili u sastavljanju programa: kako obogatiti praktična znanja o primjeni, kako ta znanja prenijeti na naše studente te kako taj pristup iskoristiti kao aktivator („enabler“) na tržištu rada. Razumijevanje praktične primjene te sposobnost transformacije znanja u poslovnu vrijednost početna je pretpostavka na koju se nadovezuje tehnologija. Tehnologija gotovo u pravilu ne stvara dodatnu vrijednost, dodatnu vrijednost stvaraju ljudi.

Tri konkretna primjera iz prakse nečega što danas možemo zahvaljujući podatkovnoj znanosti – i priče koje danas potom možemo ispričati pomoću podatkovnog storytellinga – a donedavno nismo mogli?

Navest ću nekoliko primjera kojima se bavimo kroz Algebra LAB. Spajanjem ogromnih količina podataka („big data“) iz Eurostat-ovih baza, napravili smo sustav koji predviđa potrebe za radnicima u pojedinim dijelovima Europe – na interaktivnim kartama može se jednostavno vidjeti koje vještine i znanja se najviše traže, s kakvim profilima ljudi raspolaže tržište rada, ali i kakve se migracije događaju tradicionalno na tom području kako bi se znalo gdje potražiti adekvatne ljude. Iskoristili smo naprednu vizualizaciju i učinili jedno kompleksno područje dostupnim za analize i korištenje u drugim industrijama.

Drugi primjer je suradnja s medijskom industrijom na projektima digitalnog marketinga. Sustav interaktivnih vizualizacija koje smo razvili za klijenta AGB Nielsen omogućava pregled korisnosti vlastitog oglašavanja te oglašavanja konkurencije. Naslonili smo se na baze podataka TV oglašavanja i na jedan klik omogućili klijentima da po svim parametrima usporede svoje TV kampanje i kampanje konkurencije.

Treći primjer (o kojem nešto više detalja možete pronaći u ovom članku) vezan je za primjenu tehnologija u turizmu. Istraživanja proteklih nekoliko godina ukazuju na snažan rast trenda udjela proračuna koji se troši za putovanja i to kroz sve generacije, dok se istovremeno većina komunikacije vezano na procese povezane s putovanjima odvija u virtualnom svijetu te kroz mobilne uređaje. Trenutno radimo na povezivanju iscrpnih i anonimnih podataka o turistima koji posjećuju Hrvatsku, ali kroz podatke o potrošnji koju ostvaruju, lokacije po kojima se kreću, praćenja njihove komunikacije na društvenim mrežama, podataka o vremenskoj prognozi i prijavama u sustav posjetitelja. Nakon toga ćemo dobiti sustav koji će pomoći lokalnoj zajednici da bolje upravlja lokalnim atrakcijama i prihodima, pojedincima da vide kada izbjegavati gužve, nacionalnoj turističkoj zajednici da upravlja cijelim iskustvom korisnika, ali i poduzetnicima da se bolje prilagode budućim željama turista.

Ovakve ali i slične projekte studenti će moći vidjeti „iznutra“ a najboljima će biti omogućeno i sudjelovanje u svim fazama budućih projekata.

Zanimljivo je da na ovom studiju, osim vas, predaju i ostali članovi hrvatskog tima koji je prošle godine pobijedio na prvom europskom Big Data Hackathonu, ponudivši najbolje rješenje za big data zadatak od svih europskih timova…

U ovom dijelu Europe još uvijek nema puno profesionalaca koji imaju višegodišnje iskustvo na projektima. To je jedna od stvari koju želimo mijenjati. Dijeljenje znanja, edukacija i što ranija izrada prototipa tijekom istraživanja već su dugo vremena prepoznatljive u našem radu u kojem težimo izvrsnosti, korisnoj primjeni digitalnih tehnologija te poštovanju prema podacima kao jednom od najvažnijih resursa koje kompanije imaju moderno doba.

Veseli me da ste spomenuli EU Big Data Hackathon, jer je to i meni, ali i kolegama Kaluđeru i Kopalu zaista drago priznanje koje je trebalo mukotrpno zaraditi u 48-satnom neprekidnom „štrikanju“ sustava. Obojica, inače predaju sa mnom na ovom smjeru. No, to nije jedina nagrada koju su osvojili predavači s našeg studija – uz nas, na studiju predaju i kolege iz Styrijinog Data Science odjela, koji su nedavno održanoj konferenciji NVIDIA GTC Europe nagrađeni za projekt analize nestrukturiranih podataka temeljen na strojnom učenju.

Dodatno, ove godine imamo i tu čast da budemo službeni partner konferencije „Women in Data Science“ koju organizira Stanford University i zaduženi smo za organizaciju ekskluzivnog prijenosa koja će se održavati na prvi dan studija, točnije 5. ožujka.

Trebaju li se studenti koje zanima novi podatkovni smjer računarstva plašiti puno statistike i matematike na ovom studiju?

Projekti iz područja podatkovne znanosti imaju horizontalni utjecaj na razna područja te ih možemo promatrati sa tehničkog (platforma), konceptualnog (modeli) i industrijskog (poznavanje industrije primjene) aspekta. Već razumijevanje potencijala koji je moguće otključati primjenom metoda podatkovne znanosti, uvelike može pomoći rukovodiocima u radu bilo da se sami odlučuju na izučavanje (dio ovih aktivnosti na našem Visokom učilištu Algebra izvodimo i kroz naš e-Leadership MBA studij) bilo da u timu imaju podatkovnog znanstvenika kao podršku. Mjeru u kojoj će neki od studenata dublje ući u pojedino područje, pa tako i matematiku i statistiku, ostaje na pojedincu i toga se ne treba plašiti već težiti primjeni i kombiniranju vještina. U ovom je području ogroman potencijal koji danas tek rijetki poslovni korisnici uspijevaju „ukrotiti“.

Prema kojoj vrsti poslova će se diplomanti podatkovnog smjera moći orijentirati? Prema vašem iskustvu, koliko je hrvatskim i europskim tvrtkama već danas zanimljiv ovaj profil stručnjaka i što najviše traže?

Tvrtkama je već danas jasno da u svojoj strukturi moraju predvidjeti zapošljavanje stručnjaka sa odgovarajućim vještinama iz područja podatkovne znanosti. Veće organizacije iz područja financija, osiguranja, tehnologije, izdavaštva, farmacije, proizvodnje i usluga su već naveliko krenule sa zapošljavanjem takvih profila, čak i u Hrvatskoj, dok se one srednje i manje naveliko pripremaju i kreću u tom smjeru.

Na nama je da projektima i rezultatima Hrvatsku ucrtamo na kartu kao mjesto gdje se kvalitetnim radom može postići zapažen rezultat. Očekujemo da naši studenti postanu nositelji znanja u tvrtkama u kojima će se s lakoćom zapošljavati ali i da nastave dijeliti svoje iskustvo sa generacijama koje dolaze.

BUDI IZVRSTAN U ONOM ŠTO VOLIŠ. ZAISKRI.

Prijavi se

Zašto je Algebra siguran izbor za tvoju budućnost?

Vjetar u
leđa

Kod nas ćeš naučiti sve o informacijskim tehnologijama, području za kojim potražnja stalno raste. Vjerujemo da ćemo ti tako osigurati podlogu za osobni razvoj i učiniti te metom poslodavaca.

Moderna metodologija

Odbijamo stajati na mjestu u svijetu koji se sve brže i brže mijenja. Jako pazimo da svaki studijski program bude u skladu s modernim trendovima i ide u korak s vremenom.

Kvaliteta bez premca

Ponosni smo na brojna priznanja i status najboljeg stručnog studija u Hrvatskoj. Iz godine u godinu se trudimo opravdati ukazano povjerenje, jer znamo da tvoja budućnost ovisi o tome. Zato svoju zadaću ne shvaćamo olako.

Newsletter

Želiš biti u toku sa svim novostima vezanim uz fakultet? Prijavi se na naš newsletter.