Autor: Silvije Davila
U današnje doba baze podatka susrećemo u svakodnevnom životu. Bez obzira otiđemo li na posao, u dućan, videoteku, banku ili na benzinsku postaju baze podatka se svugdje koriste. Na Internetu moguće je naći sve veći broj gotovih (besplatnih) baza podataka, međutim također postoji veći broj pojedinaca koji prodaju svoje usluge dizajniranja (izrade) baza podatka. Često baze podatak u manjim ali i u većim tvrtkama budu nekvalitetno i nestručno napravljene. Popravak greški u dizajnu baza podataka može u konačnici biti puno veći od same vrijednosti baze podataka,zbog toga je bitno kvalitetno izraditi bazu podatka. U tekstu ću se orijentirati na postupak izrade baze podatka tako da znate kako bi trebao izgledati postupak izrade neke baze podatka.
Želite znati više o bazama podataka? Provjerite edukacijski program 'Administrator baza podataka'!
Sami postupak uvođenja baze podatka u neku tvrtku ili ustanovu često je složen zadatak koji rijetko obavlja jedna osoba već je potreban timski rad stručnjaka različitih profila. Sam proces izrade baze podataka možemo podijeliti na pet faza:
- Analiza potreba
- Modeliranje podatka
- Implementacija
- Testiranje
- Održavanje
Prva faza (analiza potreba) sastoji se od prikupljanja informacija o sustavu ili bazi podataka koju izrađujemo. Većinom se to radi kroz razgovor s osobama koju rade u tvrtci ili koje će se služiti tom bazom podataka. Zanima vas kakve sve podatke će baza podataka morati sadržavati, kako će se ti podaci unositi u bazu, kakve operacije baza mora raditi nad podacima,te koje i u kojem obliku podatke korisnik želi dobiti iz baze podatka. Sve se to piše u neformalno prirodnom jeziku te dokument koji dobijemo nakon toga zove se specifikacija potreba. To može biti jednostavan dokument na jednoj ili dvije stranice, ali može biti i dokument na nekoliko desetaka stranica. Tek kada imamo takav dokument možemo krenuti na konceptualni dizajn, to znači da trebamo detaljno raščlaniti podatke koji će nam kasnije činiti bazu podataka služeći se modelom visokog nivoa (ER-dijagram). Kompletna prva faza se radi ručno odnosno najčešće koristeći olovku i papir.
U drugoj fazi potrebno je identificirati objekte, događaje ili pojave (entitete) koji će nam kasnije činiti bazu podataka,te shvatiti kako ih međusobno povezati. Sve to radimo pomoću ER – dijagrama
Nakon što smo završili sa drugom fazom možemo početi stvarati bazu. U trećoj fazi na temelju ER – dijagrama i jednog od dostupnih DBMS-ov, fizički kreiramo bazu podataka na računalu. Podešavanjem različitih parametara u DBMS-u utječemo na fizičku organizaciju baze te na taj način osiguravamo efikasan rada baze. Nakon što smo fizički izradili bazu podataka punimo ju podacima.
Kada smo bazu napunili podacima potrebno ju je testirati. Najbolje je da sami korisnici testiraju rad baze podataka jer na taj način ćemo najjednostavnije provjeriti zadovoljava li baza sve zahtjeve koji su stavljeni pred nju. U fazi testiranja nastojimo otkriti i ukloniti greške koje su nam se mogle potkrasti u prijašnjim fazama. Testiranje je dobro obaviti prije nego što se sama baza implementira u sustav,te je zbog toga najbolje razviti prototip baze na kojem se može vršiti testiranje.
Posljednja faza se odvija nakon što je baza stavljena u upotrebu te se sastoji od eventualnog otklanjanja grešaka koje se nisu primijetile u fazi testiranja ili od uvođenja eventualnih promjena zbog zahtijeva korisnika.
Ovakav način izrade baze podataka po fazama je ne samo preporučljiv za baze podataka već se sve više koristi i u razvoju informacijskih sustava, računalnih programa ili web aplikacija. Koliko god osoba bila stručna ili imala iskustva u svome području preporučljivo i poželjno je da u izradi svojeg projekta slijedi sve objašnjene faze razvoja. Na taj način mogućnost pogrešaka će se smanjiti na najmanju moguću mjeru i konačni proizvod će biti kvalitetniji.
