Unatoč padu broja maturanata zbog negativnih demografskih trendova koji će se nastaviti, Sveučilište Algebra prošle je godine ponovno ostvarilo rast broja upisanih studenata a svoju budućnost vidi u snažnijem iskoraku na međunarodno tržište obrazovanja i privlačenju većeg broja inozemnih studenata na studij u Hrvatsku. Nedostatak kvalitetnih stručnjaka u području digitalnih tehnologija Hrvatska, pak, ima priliku ublažiti kroz skoru primjenu sustava mikro-kvalifikacija, primarno namijenjenog obrazovanju i prekvalifikacijama odraslih, koji kroz sustav vaučera mogu financirati svoje cjeloživotno obrazovanje.
Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra održalo je u zadnjim danima 2021. posljednju godišnju sjednicu, ujedno i posljednju u ovom sastavu prije formiranja novog Gospodarskog vijeća koje će ravnomjernije uključiti predstavnike svih područja u kojima digitalne tehnologije igraju ključnu ulogu. Ovo tijelo okuplja tridesetak predstavnika gospodarstva, uključujući predstavnike nekih od najvećih i najuspješnijih hrvatskih i međunarodnih tvrtki: Microsoft, Oracle, EY, APIS IT, Ericsson Nikola Tesla, INsig2, IBM, JGL, NIVAS, airt i druge. Vijeće se redovito sastaje kako bi donosilo preporuke za suradnju s gospodarstvom, što se očituje kroz niz inicijativa, poboljšanja i razvoja studijskih programa, istraživačke projekte i brojne druge oblike suradnje.
Posljednje godišnje sjednice Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra prilika su za rezime godine i osvrt na trendove u interesu i upisima studenata na studije računarstva, digitalnog marketinga, multimedije i digitalnog dizajna. Unatoč tome što je, zbog demografskih trendova, broj pristupnika na visoka učilišta za ovu akademsku godinu pao za oko 5 posto (ukupno je u Hrvatskoj bilo 29.532 pristupnika odnosno kandidata za upis na visoka učilišta i fakultete, u odnosu na 31.093 pristupnika prošle akademske godine, 2020/21), Sveučilište Algebra u konačnici je ostvarilo rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto. U ovoj akademskoj godini tako na Algebri studira više od 1.600 studenata, a cilj bio bi, istaknuo je dekan, doc.dr.sc. Mislav Balković, u narednih pet godina doći do oko 2.500 studenata.
Kako stručnjaka u području digitalnih tehnologija i dalje nedostaje, a visoko obrazovanje tek u duljem roku može pridonijeti s novim digitalnim profesionalcima, Gospodarskom vijeću prezentiran je i nacionalni projekt implementacije vaučera i mikro-kvalifikacija u sprezi s novim Zakonom o obrazovanju odraslih koji u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uskoro u Hrvatskoj započinje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ovaj projekt će omogućiti da otprilike deset tisuća ljudi završi neki od akreditiranih obrazovnih programa u digitalnom području, uz značajnu subvenciju iz EU sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zaključak Vijeća je da će se uslijed globalnih trendova i potreba zapošljavanja novih ljudi sigurno postići veliki interes za programima koji će obrazovati programere na raznim tehnologijama, sistemske i „cloud“ administratore, stručnjake za IT sigurnost, frontend developere, profesionalce za digitalni marketing ili dizajnere korisničkog sučelja.
18. sjednica GV-a – objava za medije