[fullwidth  bordersize="0px" bordercolor="" paddingTop="20px" paddingBottom="20"]

Zadnji dan konferencije o marketingu, medijima i tehnologijama ZadarDIGIT, održana je zanimljiva panel rasprava o budućnosti obrazovanja marketing specijalista. Sudionici panela su bili Ivana Grbavac, konzultantica iz Googlea, Hrvoje Balen, član uprave Algebre, Anita Gelo, voditeljica prodaje digitalnih medijskih rješenja u Večernjem listu te doc.dr. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru, dok je panel moderirao Tomislav Krištof, mentor programa obrazovanja iz područja internetskog marketinga u Algebri.

Sam panel je imao tri tematske cjeline – trendovi u marketingu koji pomiču potrebe prema digitalnim platformama, trenutne i buduće potrebe tržišta rada te budućnost učenja i dokazivanja stečenog marketinškog znanja i vještina u dinamičnom okruženju.

U svom uvodu, moderator je ukazao na analize Hrvatskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje (HURA) koje su ukazale da jedino Internet kao mediji, ima pozitivan trend u oglašavanju te da se hrvatski oglašivači usmjerili u ovaj kanal otprilike 90 milijuna kuna. Istovremeno, procjenjuje se da je i tržište internetskog oglašavanja u cijeloj EU, poraslo na 24,3 milijuna eura. Što se tiče zapošljavanja, sudionici su potvrdili da se zapošljavanje u ovom segmentu velikim dijelom nudi i dobiva kroz neformalne kanale i preporuke, a za što je bitno da

Na otvaranju diskusije svi sudionici su se složili da je Internetski marketing rastući segment tržišta koji omogućava izniman doseg s bilo koje lokacije u svijetu, a potrebe agencija i tvrtki za zapošljavanjem rastu. Raspravu je otvorila Ivana Grbavac iz Google Adriatics koja je istaknula da Google prilikom zapošljavanja ne postavlja kao glavni faktor prilikom zapošljavanja temeljnu naobrazbu pojedinca već se fokusira na rezultate postignute na testiranjima, motiviranost kandidata, kao i dokazanu spremnost na učenje. Uslijed takvog stava, u Googleu na pozicijama specijalista za internetski marketing nerijetko rade osobe koje su završile i studije kakvi su povijest umjetnosti, računarstvo, strane jezike i sl. međutim kroz protekli period profesionalnog života su se neprestano usavršavali i certificirali znanja vezanih za tematiku marketinga te paralelno radili u ovoj struci.

Ovu tezu potvrdila je i Anita Gelo iz Večernjeg lista koja je iznijela činjenicu da za trenutno otvorena radna mjesta u njihovom odjelu digitalnih medijskih rješenja ne inzistiraju da kandidati moraju imati završen smjer marketinga na ekonomskom fakultetu, već im je na operativnim razinama iznimno bitno da ljudi imaju proaktivnost, kreativnost i odlično poznavanje alata za analizu uspješnosti internetskih kampanja. Međutim, što je viša pozicija u hijerarhiji odlučivanja, sve važnija su temeljna znanja iz marketinga, koja se mogu steći visokoškolskim obrazovanjem, ali i cjeloživotnim učenjem kroz poslijediplomske stručne studije ili usavršavanja.

Profesorica Miočić Krce sa odjela za komunikacijske znanosti skrenula je pažnju na važnost temeljne naobrazbe iz područja marketinga, jer vidljivo je u zadnje vrijeme da se u medijima često ističu samozvani marketinški eksperti. Temeljna naobrazba iz područja marketinga ipak uvelike definira znanja pojedinca, koja ne zastarijevaju promjenom sučelja pojedinog internetskog alata.

S ovom izjavom složio se i Hrvoje Balen iz Algebre jer nije dovoljno poznavati dobro samo jedan alat da bi se nekoga smatralo marketinškim ekspertom. Naime, u nadolazećim godinama možemo očekivati pravu erupciju tehnologija poput RFiD, NFC, smart grid, Google Glass, Internet-of-things i sl. koje će zauzeti značajno mjesto na marketinškim planovima, ali će se ipak morati prvo znati kakvu reakciju želimo izazvati da bismo definirali pravilno korištenje istih.

Također, ukazao je na trend u kojem inženjeri sve više zalaze u područje internetskog marketinga te da su najuspješnije hrvatske agencije za digitalni marketing pokrenuli upravo inženjeri, koji su prvi prepoznali mogućnosti tehnologije u cilju učinkovitog dosizanja korisnika.

Kako je brzina izlaska novih tehnologija i pristupa potrošačima sve veća, naglasak u budućnosti će biti na cjeloživotnom učenju i to kroz razne oblike formalnog i neformalnog učenja. Kako je pojasnila Ivana Grbavac, Google za pojedine edukacijske teme već niz godina ne priprema tiskane materijale već svojim zaposlenicima i partnerima omogućava učenje kroz digitalne materijale, video prezentacije, on-line testove i diskusiju u virtualnim učionicama. Prof Krce Miočić ustvrdila je da na fakultetima situacija nije toliko jednostavna, s obzirom da se nastavni programi ne mogu zbog propisa tako brzo mijenjati, međutim s obzirom da je njihova zadaća studente naučiti razmišljati i učiti, potiču suradnju s gospodarstvom te dovode često goste predavače, ali i potiču studente da završetkom fakulteta nastave usavršavanje.

S ovom konstatacijom se složio Hrvoje Balen iz Algebre, jer vrlo često se zaboravlja činjenica da je fakultet tek odskočna daska u karijeri mladog čovjeka te da sam po sebi nije garancija trajne zapošljivosti ljudi. Naime, u ovom trenutku na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje postoji nešto više od 10.000 ljudi fakultetske naobrazbe iz područja ekonomije, međutim pitanje je kakve su njihove kompetencije i odgovaraju li potrebama tržišta rada što je česti slučaj kod starijih nezaposlenih, ali i kod mladih koji su zanemarili stjecanje vještina.

Dodatno je pojasnio, kako je ovo ponajveća skupina koja pohađa program usavršavanja „Specijalist za internetski marketing“ te seminare i radionice za Google AdWords ili Analytics, a nakon polaganja završnih ispita ili certifikacije vrlo lako pronalaze svoje mjesto specijalista za kontekstualno oglašavanje, community managera, stručnjaka za korisničko iskustvo (UX) i sl.

U diskusiju se uključila i Anita Gelo iz Večernjeg lista, koja je ustvrdila da pojedinac koji u svom životopisu navodi da se tijekom života češće usavršavao, spremniji je na promjene ali i otvoren prema samostalnom rješavanju problema.

Raspravu su dodatno pojačali i sudionici iz publike koji su konstatirali da u Hrvatskoj trenutno nedostaje kvalitetnih ljudi, ali i da formalno učenje u učionici gubi bitku s on-line učenjem. Sudionici panela se nisu u potpunosti složili s ovom konstatacijom jer društvena komponenta učenja se nikako ne smije zanemariti, međutim može ga odlično nadopuniti što je potvrdio Hrvoje Balen, pozivajući se na iskustvo provedbe školovanja specijalista za internetski marketing u Algebri putem on-line praćenja i dvosmjerne interakcije. Prof Krce Miočić osvrnula se i na zakonski okvir koji izjednačava formalno i neformalno učenje te dopušta stjecanje kvalifikacije kroz priznavanje neformalno stečenog znanja, ali i da će se uskoro u Hrvatskoj moći stjecati kvalifikacije na ovaj način ali kroz vrlo strogu provjeru.

Nizom pitanja iz publike, panel rasprava je završena zaključkom da je budućnost školovanja za područje internetskog marketinga u kombinaciji neformalnog i formalnog učenja te da je iznimno bitno da se pojedinci i organizacije što više potiču na usavršavanje, ali i provjeru stečenih znanja kroz priznate oblike certifikacije ili ispite za stjecanje kvalifikacija. Stručnjaci koji će se u budućnosti zapošlajvati u marketingu morat će imati dobre temelje u formalnoj naobrazbi, ali i sve bolja tehnološka znanja, usmjerena na prepoznavanje potreba potrošača, plasiranje relevantnih informacija i mjerenje učinkovitosti uloženih sredstava.

[/fullwidth]