Image for Studenti razvili aplikaciju koja digitalnim nomadima olakšava život
Naslovnica

Studenti razvili aplikaciju koja digitalnim nomadima olakšava život

Ovi studenti imaju aplikaciju koja digitalnim nomadima olakšava život

Proteklih se mjeseci u Hrvatskoj mnogo pričalo o inicijativi za privlačenje digitalnih nomada na život i rad u Hrvatsku, što je i uspješno implementirano u pogledu regulative koja pojedincima omogućava dolazak u Hrvatsku. Time je Hrvatska postala jedna od prvih zemalja u svijetu s ovako razrađenim programom za privlačenje digitalnih nomada.

Upravo su tu ideju odlučili detaljnije istražiti i proširiti studenti diplomskih stručnih studija Visokog učilišta Algebra gdje se odnedavno, kao obavezan kolegij na svim diplomskim studijima, provodi program inovativnog projekta.

Tijekom ovog programa koji ih prati tijekom cjelokupne dvije godine diplomskog studija, studenti stječu poduzetničke vještine i prolaze kroz program sličan onome koji čeka startupe u svakom inkubatoru; na raspolaganju imaju i mentore koji ih savjetuju. Nema ispita, nema provjere znanja, ali ocjenjuje se doprinos svakog pojedinca kao i ukupni timski rezultat – što sve zajedno predstavlja vrlo inovativan način praktične nastava kakav dosad nismo imali prilike vidjeti.

Poseban je „štos“ ovog projekta u tome što okuplja studente s raznih diplomskih stručnih studija koje provodi Visoko učilište Algebra – programskog inženjerstva, digitalnog marketinga i podatkovne znanosti – pa se tako susreću studenti s različitim vještinama, različitog dosadašnjeg obrazovanja, koji se često ranije na studiju nisu imali prilike upoznati, a što sve razmjenu ideja, znanja i zajednički rad na projektu čini mnogo zanimljivijim, pa i zabavnim!

„Naša je deviza da studenti kroz ovaj kolegij trebaju naučiti onaj famozni kako do cilja – nakon toga, svaki novi poduhvat za njih predstavlja korak naprijed, i imaju jasan osjećaj da će uspjeti, samo je pitanje kada. Drugim riječima, samo je pitanje njihove vlastite upornosti“, naglašava dr.sc. Maja Brkljačić, jedna od voditeljica ovog kolegija te voditeljica razvoja poslovanja u najdugovječnijem i najrelevantnijem startup inkubatoru u zemlji, Algebra LAB-u.

 One-stop shop za digitalne nomade

Sedam članova interdisciplinarnog tima studenata „The Nomads“ pozabavilo se tako proučavanjem stila života digitalnih nomada, što je dovelo i do ideje za razvoj web aplikacije „Nomad Rescue“, one-stop shopa za digitalne nomade. Njihovo je istraživanje problema s kojima se suočavaju digitalni nomadi pokazalo da je nekima od njih problematično preseljenje na drugu lokaciju, dok su nekima mnogo izazovnije situacije s kojima se susreću nakon preseljenja.

Andro Žonja i Ivan Jakovljević, studenti diplomskog studija programskog inženjerstva, Nina Tudor, Marta Krznar i Filip Puljić, studenti diplomskog studija digitalnog marketinga, te Antonio Akrapović i Mateja Novaković koji studiraju na diplomskom studiju podatkovne znanosti, osmislili su tako aplikaciju koja bi budućim „digitalnim nomadima“ na brz i efikasan način nudila pouzdane informacije o raznim temama.

Nomad Rescue zamišljen je kao društvena mreža u koju je integriran program za pretraživanje smještaja koji su zanimljivi osobama s dužim periodom odsjedanja. Njegovi korisnici moći će koristiti ovu društvenu mrežu kao alat za upoznavanje drugih digitalnih nomada na lokaciji na kojoj se nalaze te na taj način pronaći i cimera, u nju će biti integriran i program za pretraživanje smještaja koji su zanimljivi osobama s dužim periodom odsjedanja te modul koji studenti nazivaju “virtualnim vodičem” koji će korisnicima omogućiti lakšu integraciju u novoj sredini.

„Platforma je to koja pokušava olakšati odabir nove sredine za život, pronalazak smještaja, pregled sadržaja koje nude obližnje lokacije i upoznavanje drugih nomada preko društvene mreže“, pojašnjava Ivan Jakovljević.

Trend digitalnog nomadstva je u porastu i aplikacija je više nego potrebna

„Dosjetila sam se ideje skoro godinu dana prije nego smo krenuli s ovim projektom“, priča o nastanku ideje Nina Tudor, studentica na diplomskom studiju digitalnog marketinga i lider ovog tima, koja kaže i kako bi se rado okušala kao digitalni nomad na Novom Zelandu, kad bi se pružila prilika.

“Pratim na društvenim mrežama osobe koje putuju i rade te žive život digitalnog nomada i to je nešto što bih i osobno htjela napraviti kroz koju godinu. Ovo je bilo nešto što sam htjela napraviti za sebe, a kako je trend života kao digitalnog nomada u stalnom rastu, znala sam da bi i drugima mogla biti zanimljiva. Za samostalnu izradu ideja je bila možda previše ambiciozna pa mi je jako drago da su ideju prepoznali i drugi te na ovaj način omogućili da oživi. Naravno, ideja je prošla kroz par faza izmjena i u formatu u kakvom je danas su zaslužni svi u timu“, pojašnjava Nina.

Trend digitalnog nomadstva je u stalnom rastu, pogotovo otkako je krenula pandemija. Brojni zaposlenici se ne žele vratiti nazad u urede i tvrtke će se trebati prilagoditi novim zahtjevima tržišta rada. „Pandemija je ubrzala trend rada od kuće što omogućuje zaposlenicima iz IT sektora i srodnih struka da više putuju i borave u drugim sredinama. Možda zbog klime, manjih troškova života ili jednostavno jer ih zanimaju druge kulture“, govori Ivan Jakovljević.

Nina kaže kako je dosta godina provela radeći u turizmu i pričajući s ljudima iz raznih zemalja pa je zaključila da velik broj turista voli boraviti u Hrvatskoj te se vraćaju iz ljeta u ljeto. „Zbog toga me i nije toliko iznenadio interes za program digitalnih nomada u Hrvatskoj, štoviše jako mi je drago da su ljudi poput Jana de Jonga prepoznali važnost ovakvog programa i dali si truda da se to stvarno i ostvari“, kaže Nina Tudor.

Uspješni projekti digitalnog nomadstva podižu atraktivnost zemlje

Iako je upravo Hrvatska jedna od prvih zemalja koje su odlučile uvesti program za digitalne nomade, aplikaciju su studenti osmislili tako da se vrlo lako može primijeniti za bilo koju zemlju. „Naravno, unos podataka predstavlja izazov u takvim slučajevima, ali naša aplikacija se upravo zbog toga u velikoj mjeri oslanja na globalne repozitorije informacija koje nude Amazon i Google“, pojašnjava Ivan Jakovljević.

„Vjerujemo da bi lokalne uprave ili turističke zajednice mogle iskoristiti aplikaciju za promoviranje svog lokaliteta prema digitalnim nomadima. Jedan od najboljih pokazatelja koliko je određena sredina naklonjena digitalnim nomadima jest i upravo dostupnost informacija u digitalnom obliku“, kaže Ivan.

Mentori koji timu studenata pomažu s daljnjim razvojem projekta kažu kako je posve logično da su studenti prepoznali ovu temu kao atraktivnu.

„Očekivano je i sasvim logično da su se upravo studenti ove generacije odlučili za ovu temu, jer je ideja digitalnih nomada nešto što će u njihovom radnom iskustvu biti jako istaknuto i prisutno. Algebrini studenti iz inozemstva, s kojima i ova generacija dijeli, su na neki način također digitalni nomadi. Trenutačno u Hrvatskoj imamo 2-3 startupa koja se bave ovom tematikom, tako da je ova tema definitivno jako vruća, a potreba za ovakvom platformom je stvarna“, naglašava dr.sc. Maja Brkljačić.

Ovakvi projekti, jednom kad ih se lansira, mogu značajno doprinijeti uspješnosti i privlačnosti zemlje kao odredišta za digitalne nomade. U pitanju su ljudi koji lako i brzo putuju, mijenjaju geografsku lokaciju, i jednako tako lako i brzo trebaju dobiti informacije koje su im važne. Projekt je postavljen na način da je skalabilan i moći će se vrlo jednostavno preslikavati i na druge zemlje, što je ključno za pronalazak izvora financiranja, jer VC fondovi, kao i EU fondovi, izrazito preferiraju globalna ili barem europska rješenja, govore nam mentori ovog studentskog tima.

Studenti su najviše profitirali od iskustva grupnog rada

„Iz ovog grupnog interdisciplinarnog projekta naučio sam dosta o marketinškoj strani razvoja i samog osmišljavanja proizvoda. Također sam od kolega sa smjera podatkovne znanosti dobio znanje o korištenju i upravljanjem informacijama i kako to implementirati u naš proizvod“, priča Andro Žonja, programer koji razvija sam back-end dio tj. serversku stranu aplikacije koji se sastoji od sloja sa poslovnom logikom i baze podataka te  omogućava komunikaciju interno i s klijentskim dijelom aplikacije.

S druge strane, jedna od budućih diplomantica podatkovne znanosti, Mateja Novaković, također kaže kako je „interdisciplinarna suradnja danas posve uobičajena i potiče se u svim sferama života i posla“. Svidjela joj se suradnja s kolegama studentima programskog inženjerstva jer joj je to, kako kaže, bila prilika da izađe iz okvira zadataka koje ima kao član tima za podatkovnu znanost.

„Mislim da je ovo jedan od važnijih predmeta jer nas priprema za stvarno tržište rada gdje ćemo u nekom trenutku trebati raditi s ljudima iz raznih industrija i različitim načinima razmišljanja. Posebno mi je zanimljivo raditi na projektu radi svih znanja koja ću dobiti ne samo od mentora s kojima radimo već i od kolega u timu“, naglašava Nina Tudor.

Antonio Akrapović kaže da, baš poput bilo kojeg drugog tima koji radi na zajedničkom projektu, bez dobre razmjene znanja i vještina „projekt ne bi mogao niti započeti pa je ta sinergija i razmjena mišljenja od ključne važnosti“. Antonio je, inače, na projektu bio zadužen za strategiju prikupljanja podataka i njihovu primjenu iz aspekta podatkovne znanosti, s ciljem da se na najefikasniji način poboljša korisničko iskustvo prilikom pretrage za željenom uslugom.

No, baš kao i u realnom svijetu, nije sve uvijek idealno – a kroz izazove se uči. Ivan Jakovljević posebno ističe dobru komunikaciju kao preduvjet integracije i uspjeha svakog tima:

„Činjenica da članovi dolaze iz različitih obrazovnih pozadina obogaćuje ideje i poglede na problem, ali isto tako i katkada otežava komunikaciju. Svaki novonastali tim ima relativno nisku razinu efikasnosti s obzirom na potencijal svojih članova. S vremenom tim usvaja zajednički jezik koji se očituje normama i jasno definiranim procesom rada. Tek nakon tog koraka tim može ostvariti svoj potencijal. Međutim, da bi došli do te točke potrebna je kvalitetna komunikacija i prevladavanje određenih prepreka što je teško naučiti iz knjiga već zahtjeva iskustvo timskog rada“.

 Mentorska podrška za istraživanje novih tema i znanja

Zadaća mentora koje svaki studentski tim ima jest pomoći timu, tijekom dvije godine razvoja projekta, svojim znanjima i iskustvima. Naravno, pojavljuju se uvijek i brojni izazovi.

„Najveći izazovi su se pojavili kod modula projekata s kojim se studenti dosad nisu bavili, kao što su sigurnosni aspekti i korištenje certifikata, te prikupljanje podataka, što je otežalo analizu i procjenu takvih zadataka, jer studenti nisu imali referentno iskustvo sa sličnim funkcionalnostima“, kaže dr.sc. Aleksander Radovan, predavač u Algebri i stručnjak za razvoj softverskih rješenja u Javi. No, upravo su takve situacije dobre jer studenti imaju prilike steći znanja s kojima se još nisu susreli na studiju ili u radu na stvarnim projektima.

„U takvim smo situacijama pomogli studentima tako što je dodan i zadatak koji je vezan uz istraživanje i razvoj – R&D – te, nakon što su otkrili kako mogu implementirati pojedinu funkcionalnost koja im je predstavljala izazov, u sljedeći projektni sprint, odnosno intenzivan rad s mentorom, mogu dodati i posao izrade konkretne funkcionalnosti“, pojašnjava Radovan.

Aleksander Radovan Dr. sc. Aleksander Radovan, predavač na Algebri, savjetovao je tim studenata u segmentu programskog inženjerstva i korištenju aktualnih tehnologija u razvoju rješenja.

Važno je pritom, baš kao i kod bilo kojeg drugog startupa, da studenti prilikom razvoja projekata ne upadnu u neke od klasičnih zamki.

„Većina startupova osmišljena je na način da njihovi osnivači polaze od vlastite potrebe vjerujući da ako je njima proizvod koristan tada će vjerojatno biti koristan i drugima. Međutim, takvu pretpostavku je potrebno provjeriti tj. validirati tržišnim istraživanjem što je zapravo poprilično kompliciran postupak. Naš najveći izazov bio je provjeriti čine li se naše ideje korisnim i drugim ljudima te ih pokušati rangirati s obzirom na tržišni interes“, kaže Ivan Jakovljević.

Kako danas lansirati uspješnu web ili mobilnu aplikaciju?

Za kraj, postavlja se pitanje kako uspješno lansirati novu web aplikaciju u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja Algebra LAB-a i osoba s velikim iskustvom u mentoriranju i organizaciji inkubatorskog procesa za mnoge startupe posljednjih godina, ovdje može ponuditi savjete ne samo ovom inovativnom timu već i drugima koji rade na sličnim projektima u svojim startupima.

„Prvo i uvijek, rekla bih: know your customer. Tržište mobilnih aplikacija, ali i web aplikacija, je bazen morskih pasa. Samo u listopadu ove godine 69.000 novih mobilnih appova je objavljeno na Google Play Storeu. Da bi netko htio instalirati vašu aplikaciju na svoj mobitel, ili koristiti vaš web servis, mora zaista biti motiviran“, naglašava dr.sc. Maja Brkljačić.

Potom, kaže, „morate znati kako ćete do tog vašeg korisnika doprijeti, kako će vas pronaći između više od pola milijuna novih aplikacija godišnje“. „Komunikacijski proces mora biti što brži, jednostavniji – digitalno doba ne trpi zastoje, tehničke probleme, čekanje. Što znači da vaša aplikacija mora funkcionirati savršeno. Drugim riječima – bolje manji broj funkcionalnosti kod izlaska na tržište, ali stupanj njihove dorađenosti što veći“, zaključuje.

U konačnici, tim studenata Visokog učilišta Algebra kroz projekt „Nomad Rescue“ stječe vrijedna i važna iskustva i znanja kako razvoj jednog ovakvog projekta u praksi izgleda. Iako su ta znanja većim dijelom zapravo ekstenzija već naučenog tijekom studija, naglašavaju da je uvijek potrebno aktivno stjecati znanja i izvan službenog obrazovnog procesa.

„Potrebno je samostalno stjecati znanja i izvan okvira koji je propisan studijskim kurikulumom. Međutim, znanje koje smo stekli iz različitih predmeta pokazalo se izuzetno korisnim u pojedinim koracima razvoja aplikacije. Iz područja programskog inženjerstva to su teme poput kako organizirati velike količine podataka da budu lako dostupne za analizu, kako kontejnerizirati aplikaciju radi izvođenja na većem broju računala, kriptografija za zaštitu osjetljivih podataka i druge tehnološke teme koje su ključne za uspjeh našeg projekta“, sumira svoje dojmove Ivan Jakovljević.

Ovaj kolegij studente uči da zanemare svoje domenske specijalizacije u jednom dijelu i traže zajednički jezik s ostalim kolegama.

“Tražimo ih da sudjeluju, koliko god je to moguće, zajedno u radu na različitim zadacima: tako i software developeri moraju početi komunicirati s krajnjim korisnicima, što je za njih vrlo novo i često iznenađujuće iskustvo. Istovremeno, product developeri sudjeluju u izradi funkcionalne specifikacije, i suočavaju se, na primjer, s time koliko je teško raditi izmjene u funkcionalnostima kad su iste već jednom razvijene. Sutra kad će raditi na sličnim složenim projektima, očekujemo da će naši studenti puno bolje komunicirati i razumjeti svoje kolege u ostalim odjelima“, zaključuje dr.sc. Maja Brkljačić, jedna od voditelja ovog inovativnog kolegija na za diplomske studente Visokom učilištu Algebra.

dr.sc. Maja Brkljačić, jedna od voditelja ovog inovativnog kolegija na za diplomske studente Visokom učilištu Algebra.

 

Zašto je Algebra siguran izbor za tvoju budućnost?

Vjetar u
leđa

Kod nas ćeš naučiti sve o informacijskim tehnologijama, području za kojim potražnja stalno raste. Vjerujemo da ćemo ti tako osigurati podlogu za osobni razvoj i učiniti te metom poslodavaca.

Moderna metodologija

Odbijamo stajati na mjestu u svijetu koji se sve brže i brže mijenja. Jako pazimo da svaki studijski program bude u skladu s modernim trendovima i ide u korak s vremenom.

Kvaliteta bez premca

Ponosni smo na brojna priznanja i status najkvalitetnijeg stručnog studija u Hrvatskoj. Iz godine u godinu se trudimo opravdati ukazano povjerenje, jer znamo da tvoja budućnost ovisi o tome. Zato svoju zadaću ne shvaćamo olako.

Newsletter

Želiš biti u tijeku sa svim novostima vezanim uz Algebru? Prijavi se na naš newlsetter.