Uvod u programiranje
- Predavanje 30
- Vježbe 30
- Samostalni rad 120
Naziv predmeta
Uvod u programiranje
Oznaka predmeta
23-10-510
Semestar
2
ECTS
6
Nastavnici i suradnici
Sadržaj i cilj
U sklopu ovog kolegija, studenti stječu znanja iz područja programskih koncepata i alata te načina razmišljanja potrebnih za rješavanje jednostavnih programskih problema.
Ovaj kolegij predstavlja temelj za daljnje kolegije programiranja koje studenti pohađaju kroz semestre. Iako studij Multimedije sadrži manji broj kolegija iz područja programiranja, oni i dalje predstavljaju ključnu skupinu kolegija u sklopu kojih se većinom podučava programiranje sučelja (frontend) uz manji naglasak na programiranje pozadinskog koda (backend). Stečene vještine značajno doprinose stručnom razvoju studenata u povezanim profesionalnim područjima.
Studenti će naučiti:
• osnove programiranja koje su nužne za daljnji razvoj složenijih vještina u svrhu konkurentnosti na tržištu rada
• formulirati jednostavne algoritme te koristiti varijable, naredbe i kontejnere za njihovu provedbu
• o funkcijama, korisnički definiranim tipovima podataka te rad s tekstualnim datotekama
• koristiti alate za razvoj softvera
• pretvoriti problemske zadatke u algoritme.
Literatura
Obavezna literatura:
1. Ivan Božajić: PHP programiranje. Zagreb : Algebra 2014.
Dopunska literatura:
1. Lerdorf R., Tatroe K., MacIntyre P. (2006) Programming PHP. 2nd edition. O'Reilly Media.
Stručni prvostupnik inženjer multimedijske produkcije /Stručni prvostupnik inženjerka multimedijske produkcije (bacc. ing. multimedijske produkcije)
- Pogodnosti za prijelaznike s drugih visokih učilišta
- Mogućnosti financiranja
- Odluka o dostupnim izbornim kolegijima na prijediplomskim studijima
Minimalni ishodi učenja
- Osmisliti jednostavan algoritam prema smjernicama te ga implementirati koristeći osnovne elemente programskog jezika.
- Odabrati prikladan kontejner za čuvanje više podataka te primijeniti složenije matematičke i logičke operacije na njegove elemente.
- Osmisliti rješenje jednostavnog problema koristeći funkcije te ih kreirati i upotrijebiti.
- Dizajnirati jednostavan korisnički tip podataka te koristiti njegove instance za rješavanje problema.
- Kreirati rješenje korištenjem raspoloživih memorijskih opcija stoga i hrpe.
- Konstruirati rješenje korištenjem datoteka.
Željeni ishodi učenja
- Osmisliti jednostavan algoritam prema manje strukturiranim smjernicama te ga implementirati koristeći osnovne elemente programskog jezika.
- Odabrati optimalni kontejner za čuvanje više podataka te primijeniti složenije matematičke i logičke operacije na njegove elemente.
- Osmisliti rješenje složenijeg problema koristeći funkcije te ih kreirati i upotrijebiti.
- Dizajnirati jednostavan korisnički tip podataka te koristiti njegove instance za rješavanje problema koristeći kompleksnije programske konstrukte.
- Kreirati rješenje složenijeg problema korištenjem raspoloživih memorijskih opcija stoga i hrpe.
- Konstruirati rješenje složenijeg problema korištenjem datoteka.