
Programiranje
- Predavanje 30
- Vježbe 45
- Samostalni rad 105
Naziv predmeta
Programiranje
Oznaka predmeta
22-06-503
Semestar
1
ECTS
6
Nastavnici i suradnici
- Ivan Božajić, v. pred.
- doc. dr. sc. Goran Đambić
- Andrej Lacković, v. pred.
- Đani Pašić, pred.
- Nathan Winfield Sievers, asistent
- Borna Skračić, asistent
- Ozren Tkalčec Krznarić, asistent
- mr. sc. Vedran Vyroubal, v. pred.
Sadržaj i cilj
U sklopu ovog kolegija, studenti stječu znanja iz područja programskih koncepata i alata te načina razmišljanja potrebnih za rješavanje jednostavnih programskih problema.
Ovo je središnji kolegij u sklopu studijskih programa Primijenjenog računarstva i Multimedijskog računarstva te predstavlja temelj za daljnje kolegije programiranja koje studenti Primijenjenog računarstva pohađaju kroz semestre.
Iako studij Multimedijskog računarstva sadrži manji broj kolegija iz područja programiranja, oni i dalje predstavljaju ključnu skupinu kolegija u sklopu kojih se većinom podučava programiranje korisničkog sučelja (frontend) uz manji naglasak na programiranje pozadinskog koda (backend). Stečene vještine značajno doprinose stručnom razvoju studenata u povezanim profesionalnim područjima.
Studenti će naučiti:
• osnove programiranja koje su nužne za daljnji razvoj složenijih vještina u svrhu konkurentnosti na tržištu rada
• formulirati jednostavne algoritme te koristiti varijable, naredbe i kontejnere za njihovu provedbu
• o funkcijama, korisnički definiranim tipovima podataka te radu s tekstualnim datotekama
• koristiti alate za razvoj softvera
• pretvoriti problemske zadatke u algoritme.
Kolegij se podučava u programskom jeziku C++ (za studente Primijenjenog računarstva – smjer Programsko inženjerstvo), Python (za studente Primijenjenog računarstva – smjer Sistemsko inženjerstvo) te PHP (za studente Multimedijskog računarstva). Vrednovanje u sklopu ovog kolegija temelji se na rješavanju niza manjih praktičnih zadataka uporabom zadanog programskog jezika i alata za razvoj softvera.
Literatura
Za one koji slušaju C++:
Obavezna literatura:
1. Šribar, J., Motik, B. (2014) Demistificirani C++. 4th edn. Zagreb: Element.
Za one koji slušaju Python:
Obavezna literatura:
1. Downey, A. (2019) Think Python: How to Think Like a Computer Scientist. 2nd edn. Available online.
Za one koji slušaju PHP:
Obavezna literatura:
1. Priručnik PHP, Algebra, grupa autora, Zagreb, 2010.
Preporučena literatura:
1. Lerdorf R., Tatroe K., MacIntyre P. (2006) Programming PHP. 2nd edition. O'Reilly Media.
Minimalni ishodi učenja
- Osmisliti jednostavan algoritam prema smjernicama te ga implementirati koristeći osnovne elemente programskog jezika.
- Odabrati prikladan kontejner za čuvanje više podataka te primijeniti složenije matematičke i logičke operacije na njegove elemente.
- Osmisliti rješenje jednostavnog problema koristeći funkcije te ih kreirati i upotrijebiti.
- Dizajnirati jednostavan korisnički tip podataka te koristiti njegove instance za rješavanje problema.
- Kreirati rješenje korištenjem raspoloživih memorijskih opcija stoga i hrpe.
- Konstruirati rješenje korištenjem datoteka.
Željeni ishodi učenja
- Osmisliti jednostavan algoritam prema manje strukturiranim smjernicama te ga implementirati koristeći osnovne elemente programskog jezika.
- Odabrati optimalni kontejner za čuvanje više podataka te primijeniti složenije matematičke i logičke operacije na njegove elemente.
- Osmisliti rješenje složenijeg problema koristeći funkcije te ih kreirati i upotrijebiti.
- Dizajnirati jednostavan korisnički tip podataka te koristiti njegove instance za rješavanje problema koristeći kompleksnije programske konstrukte.
- Kreirati rješenje složenijeg problema korištenjem raspoloživih memorijskih opcija stoga i hrpe.
- Konstruirati rješenje složenijeg problema korištenjem datoteka.