U srijedu, 13. lipnja 2018., održana je 14. sjednica Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra, tijela koje osigurava odličnu suradnju Visokog učilišta s hrvatskim gospodarstvom i vodećim tvrtkama koje zapošljavaju najviše stručnjaka za računarstvo i digitalni marketing. Sjednica je, po prvi puta, održana u novootvorenom prostoru Algebra LAB-a, Algebrinom znanstveno-istraživačkom centru u sklopu kojega djeluju i inkubator/co-working te konferencijski centar. Na sjednici je sudjelovalo tridesetak stalnih članova Gospodarskog vijeća.
Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, nastavno na diskusiju s prethodne sjednice gdje je otvorena tema trendova na tržištu rada i zapošljavanja u digitalnom sektoru, napomenuo je kako su napokon od strane države učinjeni konkretni koraci u osnivanju Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Radi se o inicijativi Europske unije u skladu s kojom su sve države članice bile dužne napraviti taj korak a Hrvatska, među posljednjima, kreće u ovaj projekt čiji je cilj olakšavanje stvaranja novih digitalnih radnih mjesta. Jedan je od ciljeva, primjerice, povećanje udjela digitalnih radnika s postojećih 3,7 posto na preko 6-7 posto, kakva je trenutačna zastupljenost u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Hrvoje Balen i doc.dr.sc. Leo Mršić, direktor Algebra LAB-a i voditelj studija podatkovne znanosti na Visokom učilištu Algebra, Gospodarskom su vijeću predstavili neke od mogućnosti suradnje s vodećom svjetskom znanstveno obrazovnom institucijom u tehnološkom području, bostonskim MIT-om (Massachusetts Institute of Technology), kojega je delegacija Algebrinih predavača i studenata posjetila prošloga mjeseca u sklopu studijskog putovanja. Algebra i MIT trenutačno razgovaraju oko zajedničkih aktivnosti i institucionalne suradnje u čijem bi fokusu bilo prepoznavanje i kreiranje inovacija te poticanje njihovog daljnjeg razvoja u Hrvatskoj.
U nastavku sjednice Gospodarskog vijeća, dr.sc. Amina Ahec Šonje, prodekanica za znanost Visokog učilišta Effectus, prezentirala je analizu efikasnosti hrvatskog obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na visoko obrazovanje, što je komparativna studija na kojoj sa suradnicima radi već neko vrijeme. U Hrvatskoj, kako kaže Ahec Šonje, dosad nije rađena niti jedna studija koja bi se bavila ekonomikom obrazovanja i gdje bi se obrazovni proces promatrao kao proizvodni proces s naglaskom na pozitivne ishode, poput primjerice zaposlenosti ili nezaposlenosti diplomanata.
U zaključcima istraživanja Ahec Šonje naglašava kako Hrvatska ima najveći izdatak za studiranje među promatranim zemljama (11 novih članica Europske unije) a pritom i najslabije izlazne rezultate iz procesa obrazovanja (konkretno, najveću nezaposlenost visokoobrazovanih). Promatrajući parametre efikasnosti obrazovanja, zemlje zlatnog standarda koje su najbolje iskoristile svoje resurse su Češka, Latvija, Litva, Poljska i Slovenija, a Hrvatska je, među novim članicama EU, na uvjerljivo posljednjem mjestu. Jedan od zaključaka studije kaže kako bi Hrvatska mogla smanjiti izdatke za visoko obrazovanje i za 35% i pri tome poboljšati ukupne obrazovne rezultate. Naravno, kada bi efikasnost njenog obrazovanja bila usporediva sa državama „zlatnog standarda“. Više informacija o rezultatima ovog istraživanja koje ukazuje na neefikasnost hrvatskog obrazovnog sustava i rasipanje resursa pročitajte ovdje.
Kao zaključak sjednice, dekan Visokog učilišta Algebra, dr.sc. Mislav Balković, prezentirao je neke od strateških odrednica u razvoju učilišta u periodu 2018.-2023. s posebnim naglaskom na internacionalizaciju, pokretanje novih studijskih programa te bolju potporu društvu i gospodarstvu kroz Algebra LAB.
