Jedan od najpoznatijih svjetskih dizajnera i ilustratora, Hrvat s njujorškom adresom, Mirko Ilić, održao je inspirativno predavanje pod nazivom „Priznanja i svrha“ na zagrebačkom kampusu Sveučilišta Algebra Bernays.

Predavanje, koje je okupilo brojne studente, nastavnike, dizajnere i ljubitelje vizualne kulture, poslužilo je kao presjek Ilićeve karijere, od rada u jugoslavenskom Omladinskom tjedniku sedamdesetih, gdje je prvi put osjetio snagu dizajna i stripa kao sredstva, do prestižnih pozicija u američkom Timeu i New York Timesu.

Naglasio je da tada, još u klupama Srednje škole za primijenjenu umjetnost i obrt, nije imao ambiciju postati svjetski poznat, niti „biti u MoMi“ (Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku), ali da su upravo strast i potreba da nešto kaže kroz svoj rad dovele do toga da se njegovi radovi, točnije 38 njih, danas ondje nalazi – i to oni koji su nastali besplatno, iz osobnog uvjerenja – omoti albuma Azre, Prljavog Kazališta i ostalih imena značajnih za glazbenu scenu ovih prostora.

Spomenuo je i nezaobilazne poznate projekte, poput naslovnica albuma te plakata za predstavu „Strah od letenja“ i film „Crveni i crni“. Prema Iliću i kontekstu vremena, navedeni su radovi primjer kako dizajn može istodobno biti estetski snažan i društveno angažiran, a u tom kontekstu, Ilić je istaknuo važnost razumijevanja vlastite povijesti i poštovanja prema onima koji su došli prije nas: „Svi vi stojite na nečijim leđima – morate znati te ljude, što su napravili za vas i što ste naučili od njih.“

Poznavanje prethodnika, njihovog rada i borbi koje su vodili ključno je za vlastiti razvoj i razumijevanje gdje se nalazimo danas, kada umjetnik poput Ilića nastavlja biti kulturološki i relevantan kroz suradnje s velikim imenima iz svijeta glazbe i filma, ali i društveno-angažiran putem dizajniranja plakata za Festival židovskog filma, zagrebački i slovenski Festival tolerancije te Festival Miroslava Krleže.

Ilićevo predavanje podsjetnik je studentima dizajna da autentičnost, znatiželja i odgovornost dugoročno znače više od bilo kakve formalne nagrade. Pozvao je mlade autore da poštuju one prije sebe, da razumiju kontekst u kojem stvaraju i da se ne boje biti angažirani, hrabri i svoji.

“Nastup Mirka Ilića na Sveučilištu Algebra Bernays od iznimnog je značaja, kako za naše studente, tako i za širu javnost i kolege koji su više nego dobrodošli. Vjerujem da će svi prisutni iz dvorane izaći s novom perspektivom na njegovo stvaralaštvo, a onima koji se po prvi puta susreću s njegovim radom ovaj će susret redefinirati pojam dizajna i njegovog djelovanja. Riječ je o autoru koji je svojim radom ostavio trag diljem svijeta, i koji nakon brojnih uspjeha ne posustaje u strasti i misiji dizajnera kao društveno-odgovornog i angažiranog autora.”, komentirala je doc. art. Iva Babaja, hrvatska dizajnerica i docentica na Sveučilištu Algebra Bernays u Zagrebu.

O Mirku Iliću

Mirko Ilić jedan je od najistaknutijih hrvatskih dizajnera s međunarodnom karijerom. Nakon preseljenja u New York 1986. godine, radio je kao urednik časopisa Time International te umjetnički urednik The New York Timesa, a kasnije je osnovao vlastiti Mirko Ilić Corp., specijaliziran za vizualne identitete, naslovnice knjiga, magazina i kompleksne grafičke sustave za globalne brendove.

Kao autor i suosnivač edukativnih i društveno angažiranih projekata, Ilić već desetljećima promovira toleranciju, različitost i društvenu odgovornost dizajna. Posebno se ističe njegova međunarodna izložba “Tolerance Poster Show”, koja okuplja više od 180 dizajnera iz cijelog svijeta i prenosi poruku uvažavanja i suživota kroz jezik vizualne komunikacije.

Njegovi radovi čuvaju se u najpoznatijim svjetskim institucijama, uključujući Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, Smithsonian Institution u Washingtonu i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao autor niza knjiga o dizajnu i vizualnoj kulturi, koje je pisao zajedno s američkim povjesničarom dizajna Stevenom Hellerom, te kao predavač i govornik na međunarodnim konferencijama, Ilić kontinuirano zagovara dizajn kao društveno-odgovornu praksu i alat za promicanje tolerancije i dijaloga.