Image for Inovativni studij: Studentima pomažemo razviti vlastite projekte
Naslovnica

Inovativni studij: Studentima pomažemo razviti vlastite projekte

Inovativni studij: Ovako studentima na praktičnoj nastavi pomažu razviti vlastite projekte

U idealnom slučaju, studenti s fakulteta moraju izaći ne samo s novim znanjem i novim vještinama, već i s konkretnim iskustvom kako ih primijeniti u praksi, na radnom mjestu, odnosno za one poduzetnije – u vlastitim projektima u poduzetništvu. Dinamična hrvatska scena startupa o kojoj se mnogo priča i piše tu im svakako može pomoći kao inspiracija, ali još je bolje ako već tijekom studija imaju priliku „uroniti“ u poduzetnički način razmišljanja.

Visoko učilište Algebra, u čijem okrilju djeluje i najdugovječniji hrvatski startup inkubator, Algebra LAB, ide upravo tim stopama te svojim studentima na diplomskoj razini omogućava da se praktično okušaju u izazovima s kojima se susreću startupi.

Iako se radi o obaveznom kolegiju koji studente prati tijekom dvije godine diplomskog studija, razgovori sa studentima otkrivaju da oni rad u interdisciplinarnim i krosfunkcionalnim timovima koji okupljaju studente s različitih studijskih programa smatraju i korisnim, ali i inspirativnim – da ne kažemo zabavnim!

O ovom inovativnom pristupu na razini diplomskih studija – primijenjenog računarstva, podatkovne znanosti, digitalnog marketinga i digitalnog dizajna – i tome kako studente podučavaju poduzetničkim vještinama u praksi, razgovarali smo s njegovim voditeljima i predavačima na Visokom učilištu Algebra, doc.dr.sc. Leom Mršićem, direktorom Algebra LAB-a, i dr.sc. Majom Brkljačić, voditeljicom razvoja Algebra LAB-a.

Kakvi su bili prvi dojmovi studenata diplomskog studija nakon što ste prošle godine pokrenuli ovaj program upoznavanja s poduzetništvom?

Dojmovi su odlični! Posebno smo ponosni jer je prva generacija uvelike nadmašila naša očekivanja. I na našem fakultetu, kao i na većini ostalih fakulteta, studenti rijetko ili nikad ne surađuju s kolegama iz drugih grupa, a počesto ne poznaju niti kolege iz vlastite studijske grupe. Na projektima rade u malim krosfunkcionalnim timovima i imaju priliku upoznati kako razmišljaju i što konkretno znaju kolege s drugih smjerova.

Upravo to je sjajno iskustvo, jer izlaze iz svojih silosa, oslanjaju se na ekspertizu svih članova tima i uče jedni od drugih: programeri od „marketingaša“ kako se radi istraživanje korisnika, „marketingaši“ od programera kako se radi funkcionalna specifikacija…

Rad na praktičnim projektima hit je među studentima: nema ispita, vrednuje se kontinuiran rad

Vole li studenti više ovakav oblik praktičnog učenja kroz projekte od klasičnih predavanja?

Studenti su zadovoljni jer je namjerno malo kontakt-sati u klasičnoj nastavi na ovom konkretnom kolegiju, a svo ostalo vrijeme rade samostalno: planiraju, istražuju, razvijaju. Struktura je jasno postavljena i ciljevi su unaprijed definirani, ali imaju potpunu slobodu u načinu kako će ih realizirati!

Svaka dva tjedna imaju „sprinteve“ s mentorima, na kojima prezentiraju napredak koji su postigli u razvoju, a ocjenjuje ih se kontinuirano, nema ispita na kraju semestra. Premda to s jedne strane stvara kontinuiranu obavezu, istovremeno im omogućuje zadržavanje fokusa i puno kvalitetniji konačni rezultat. Ocjenjuje ih se i timski i pojedinačno – to znači da oni najbolji mogu odletjeti i do Mjeseca, i biti za to nagrađeni, a da oni koji nisu najbolji, uče od svojih kolega, a ne samo od profesora.

Proces validacije ili ne-validacije vlastitih pretpostavki zapravo silno uzbudljiv – a to je put koji oni sada kontinuirano prolaze. Nema gotovih rješenja, niti formula koje profesori pišu po ploči! Mentori su samo neka vrsta pomoćnih kotačića na biciklu, koji im pomognu da ne skrenu previše ukrivo. Sve ostalo je njihovih ruku djelo!

Sustav mora služiti tome da pomogne studentima da budu samostalni i uspješni!

Što se pokazuje kao najveći izazov – odnosno, na čemu je potrebno najviše raditi kako bi se studentima pomoglo da razviju svoje poduzetničke ideje do nečega što može biti stvarni proizvod na tržištu?

Jednom riječju: na osamostaljivanju. Cijeli hrvatski obrazovni sustav počiva na „dadiljanju“: stotinama sati frontalne nastave ili vođenih vježbi, od prvog razreda osnovne škole, do kraja fakulteta. I onda se čudimo kad se mladi ljudi zaposle, kako su slabo poduzetni i prilično nesamostalni. A gdje su mogli naučiti biti drugačiji?

Istraživanja pokazuju da je prosječan uspješan poduzetnik danas tri puta vjerojatnije bio buntovnik kao tinejdžer od svojeg vršnjaka ne-poduzetnika. I to je zapravo i tužno i naopako – zar se zaista morate pobuniti protiv sustava, ako želite biti uspješni? Zar nije sustav tu da vam pomogne da budete uspješni?

Naš kruti obrazovni sustav samostalnost, proaktivnost i originalnost doživljava kao svojeglavost, pa ne samo da se takve osobine ne razvijaju, nego ih se tijekom školovanja aktivno penalizira. I onda smo u šoku kad nam neko istraživanje pokaže da sve veći broj mladih ljudi sanja o karijeri u javnom sektoru.

Daleko od toga da i ondje ne trebamo više proaktivnih originalnih ljudi, ali oni su posebno važni za gospodarski sektor – neovisno o tome radili kao zaposlenici ili pak osnivali svoje vlastite tvrtke. To je ono što objašnjavamo i studentima na ovom kolegiju: dvije godine rada na vlastitom projektu koji će imati konkretan finalni rezultat je nešto što će ih napraviti zanimljivima sutra bilo kojem poslodavcu, jer je razvoj novog proizvoda ili usluge najkompleksniji, a istovremeno i najvažniji dio svakog poslovnog sustava.

Uz diplomu, naši studenti imaju i projekt spreman za izlazak na tržište

Što budući studenti diplomskih studija mogu očekivati u ovom smislu?

Budući studenti mogu očekivati da će po završetku studija, osim crtice u životopisu da su zaslužili diplomu, imati u portfoliu preporuke mentora, emocionalnu povezanost sa projektom od društvenog značaja u kojem mogu pokazati svoj vrlo konkretan doprinos, potpuno funkcionalan prototip ili MVP tehnološki složenog projekta koji je spreman za lansiranje na tržište, te niz praktičnih znanja iz područja upravljanja projektom, evaluacije tržišta, i definiranja poslovnog modela.

Dodatno, studenti će izaći sa studija sa spoznajom što znači raditi u timu u kojem različiti ljudi, različitih afiniteta, moraju doprinijeti i doprinose uspjehu tima. Ukratko, studenti izlaze potpuno spremni za tržište rada kao stručnjaci ili kao poduzetnici.

Treba poticati ambiciozne ideje, ideje s perspektivom

Pretpostavljamo da su se u ovih godinu dana među studentskim timovima već izrodili neki zanimljivi projekti – projekti koji potencijalno imaju budućnost izvan okvira studija. Možete li izdvojiti neke koji su vam najviše privukli pažnju?

Bez lažne skromnosti možemo reći da svi projekti koji su započeti do sada u okviru ovog kolegija imaju budućnost izvan okvira studija. Studenti rade na rješenjima za efikasnije i zanimljivije izvođenje online nastave u osnovnoj školi, poboljšanjima u sustavu individualnog zdravstvenog osiguranja, rješenjima koja pomažu u brizi za starije, platformama za personalizirana putovanja, agregatorima ili onome što zovemo „market place“ za medicinski turizam ili pak informacijskim punktovima za danas sve popularnije digitalne nomade.

Sve te teme trenutno imaju izuzetnu perspektivu prodaje na tržištu, i ako će željeti njima se baviti i nakon završetka studija, moći će prilično jednostavno doći do financiranja. Dodatno, za tržišni uspjeh ideje, osim sposobnosti da se izvede, izuzetno je važan tajming, posebno kod digitalnih tehnologija. Stoga je često potrebno neku ideju odgoditi do momenta kada će tržište za nju biti spremno.

Potičemo ambiciozne ideje i radimo sa studentima na tome da nauče upravljati ambicijama, kako ih bi mogli zadržati znanje koje nastaje u procesu i primijeniti ga na neku drugu ideju, ako to procjene potrebnim.

 Studenti imaju iskrenu želju koristiti nove tehnologije da svijet učine boljim

Koje su danas „vruće“ tehnologije koje studenti računarstva, podatkovne znanosti, digitalnog marketinga i dizajna smatraju najzanimljivijima za temelj svojih projekata?

Na prvu, svi bi najradije radili na rješenjima koja koriste najkompleksnije sustave za strojno ili duboko učenje – znači, na sustavima koji koriste umjetnu inteligenciju (AI) za personalizaciju usluga korisnicima, bilo da se radilo o uslugama u zdravstvenom, turističkom ili obrazovnom sektoru, ili pak u industriji zabave. Naravno, takvi su sustavi vrlo zahtjevni za razvoj, posebno jer za inicijalno treniranje trebaju veliku količinu podataka iz pouzdanih izvora.

To smatramo zanimljivim trendom i iz korisničke perspektive, jer jasno ilustrira za sve kompanije što nove generacije potrošača očekuju: personalizaciju do najmanjeg mogućeg detalja. Sustavi preporuka moraju biti daleko sofisticiraniji nego što su to oni koje trenutno koriste servisi poput Netflixa, Spotifya, Amazona i drugih, ako žele zadovoljiti svoje korisnike. To je odličan pokazatelj, jer otvara vrata novim Netflixima ili Amazonima, pod uvjetom da će znati prepoznati tu potrebu za radikalnom personalizacijom, a zatim i da će ju znati zadovoljiti. Isto se traži i u drugim branšama, ne samo u industriji zabave.

Trend koji smo prepoznali kao motivirajući faktor među studentskom populacijom je iskrena želja da nešto u svijetu koji ih okružuje učine boljim. Imamo tim koji radi na segmentu brige za stariju populaciju, što je jedan od glavnih izazova 21. stoljeća, ali i tim koji radi na sustavu za upozoravanje i sprječavanje poplava u gradovima, koje nastaju uslijed spoja neadekvatne kanalizacijske infrastrukture i obilnih padalina (drugim riječima, zagrebačka ekipa studenata rado ne bi gledala reprizu nedavnog filma iz Selske).

To smatramo ohrabrujućim i važnim signalom, jer pokazuje i zainteresiranost za nešto i nekoga izvan sebe, kao i spremnost da se preuzme inicijativa.

 Pomažemo studentima da izbjegnu pogreške koje skupo koštaju prave „startupe“

Budući da u inkubatoru Algebra LAB-a kontinuirano već dugi niz godina pomažete i „pravim“ startupima da razviju svoje projekte i pronađu investitore, koliko je drugačije raditi na ovako organiziran način sa studentima?

Glavna razlika je svakako u samom početku rada: „startuperi“ dolaze s jasnom vizijom na čemu žele raditi, dolaze s projektima u različitim razvojnim fazama, i trebaju ponajviše networking, povezivanje s potencijalnim partnerima, investitorima, ili pak dotjerivanje poslovnih modela i pomoć za formuliranje strategije izlaska na tržište. Oni uglavnom znaju što žele, ili barem misle da znaju što žele.

Rad sa studentima počinje od prve stepenice: na čemu ćemo raditi? Što je potreba koju svojim rješenjem želimo zadovoljiti? To je ujedno i njihova prednost, jer cijeli jedan semestar rade na istraživanju tržišta, mapiranju potreba i razradi te potvrdi funkcionalne specifikacije s korisnicima. Ne dozvoljavamo u prvom semestru da se krene pisati niti jedna linija koda, kako bismo smanjili prostor za kasnije pogreške i nezadovoljstvo potencijalnih korisnika.

Koje su još sličnosti i razlike u odnosu na „startupere“ s razrađenom vizijom, kada pričamo o studentima kojima je ovo, možda, prvi susret s poduzetništvom na ovaj način?

U inkubator nerijetko dolaze „startuperi“ s već razvijenim prototipom i puno potrošenih sati u programiranju, a da nisu obavili niti jedan suvisao razgovor sa članom svoje ciljane skupine. I tu zna onda biti puno suza i boli, jer ih kroz rad u inkubatoru na neki način prisilimo da u središte pozornosti stave korisnika, a ne svoju super-turbo cool aplikaciju. Često se onda događa da ta promjena u središtu poruši velike dijelove već razvijenog rješenja, što nikad nije ugodno.

A događa se i da s fokusom na budućeg korisnika ustanove da njihov potencijalni korisnik zapravo – ne postoji. To jest, da je spreman platiti malo ili gotovo ništa za tu predivnu aplikaciju, na kojoj su oni radili mjesecima. To je nešto, što osvještavamo kod studenata od prvog susreta: zaljubiti se treba u korisnika, a ne u svoje genijalno rješenje.

Želimo da diplomanti budu sigurni u sebe kada će pokretati vlastiti biznis

Što očekujete, kratkoročno i dugoročno, da će se izroditi iz ovakvog rada sa studentima?

Očekujemo zadovoljne studente, koji su dobili priliku razvijati se zaokruženo, holistički, a ne samo u ladicama pojedinih predmeta. Svi se oni osjećaju jako sigurno dok tapkaju usko unutar krugova svojih mikrospecijalizacija, ali kad ih se izmakne iz okvira predmeta i standardnih kolegija, gube tlo pod nogama i za održavanje na površini moraju razvijati neke druge vještine i znanja.

Očekujemo bolje i kvalitetnije diplomante, koji će po završetku studija osjećati se jednako sigurnima i motiviranima pokrenuti vlastiti biznis ili pak preuzeti kompleksan zadatak u bilo kojoj međunarodnoj kompaniji. Očekujemo svakako i da neki od studentskih projekata dobiju svoj nastavak i izvan fakultetskog okvira – mi ćemo se svakako jako potruditi da im to omogućimo!

U narednim tjednima, predstavit ćemo neke od inovativnih studentskih poduzetničkih projekata koji su nastali u okrilju i uz podršku mentora Visokog učilišta Algebra.

Zašto je Algebra siguran izbor za tvoju budućnost?

Vjetar u
leđa

Kod nas ćeš naučiti sve o informacijskim tehnologijama, području za kojim potražnja stalno raste. Vjerujemo da ćemo ti tako osigurati podlogu za osobni razvoj i učiniti te metom poslodavaca.

Moderna metodologija

Odbijamo stajati na mjestu u svijetu koji se sve brže i brže mijenja. Jako pazimo da svaki studijski program bude u skladu s modernim trendovima i ide u korak s vremenom.

Kvaliteta bez premca

Ponosni smo na brojna priznanja i status najkvalitetnijeg stručnog studija u Hrvatskoj. Iz godine u godinu se trudimo opravdati ukazano povjerenje, jer znamo da tvoja budućnost ovisi o tome. Zato svoju zadaću ne shvaćamo olako.

Newsletter

Želiš biti u tijeku sa svim novostima vezanim uz Algebru? Prijavi se na naš newlsetter.