Image for Studenti pomoću tehnologije potiču zdrav život i zdravstveni turizam
Naslovnica

Studenti pomoću tehnologije potiču zdrav život i zdravstveni turizam

Zdravstvena pandemija dodatno je aktualizirala pitanje odabira paketa zdravstvenog osiguranja kod osoba starije, ali i mlađe životne dobi: i u uvjetima prije pandemije nerijetko smo se susretali s izazovima odabira ispravnog paketa zdravstvenog osiguranja. Tim studenata diplomskih studija na Visokom učilištu Algebra osmislio je pametno rješenje kojem potporu daje tehnologija: ovi studenti misle, naime, kako dostupna zdravstvena osiguranja ne uzimaju dovoljno u obzir način života korisnika kao i eventualne rizike kojima se osobe izlažu.

Primjerice, osobe koje žive zdravim načinom života plaćaju osiguranje jednako kao i osobe koje ne paze na vlastite životne navike, žive neoprezno ili se izlažu rizicima. Zbog toga se osiguranicima s kvalitetnim životnim navikama često čini da plaćaju uslugu koju vjerojatno neće iskoristiti u potpunosti što im se čini nepravednim i nepotrebnim.

Personalizirano osiguranje koje potiče zdrav životni stil

Diplomski studenti Željko Lončar, Darko Pavleković, Ivan Kranjčec, Lucija Pervan, Luka Barišić i Zvonimir Stipić okupili su se oko inovativnog projekta koji razvija web i mobilnu aplikaciju za personalizirana osiguranja u sklopu kolegija „Inovativni projekt“, dvogodišnjeg kolegija na diplomskim studijima u Algebri koji studentima primijenjenog računarstva, podatkovne znanosti i digitalnog marketinga pruža priliku da se okušaju u razvoju inovativnog projekta na način na koji to čine i startupi – uz podršku mentora, česte „sprintove“ u razvoju rješenja, savjete tamo gdje moraju nešto dodatno istražiti ili proširiti svoja znanja.

Mobilna i web aplikacija korisnicima će omogućiti odabir personaliziranog zdravstvenog osiguranja u skladu s vlastitim životnim navikama. Ideja je da aplikacija uz pomoć praćenja podataka o dnevnim aktivnostima korisnika prikuplja podatke o ponašanju korisnika, a što već danas omogućava tehnologija pametnih narukvica i satova.

„Ljudi koji vode zdrav život trenutačno moraju plaćati jednako kao i oni koji leže po cijeli dan, nezdravo se hrane i nikad ne posjećuju liječnika. U tome vidimo priliku za stvaranjem personaliziranog zdravstvenog osiguranja koje će omogućiti korisnicima, uz pomoć pametne narukvice ili sata, personalizirane pakete osiguranja na temelju korisnikovih svakodnevnih aktivnosti i životnog stila“, kaže Lucija Pervan.

Aplikacija potom na temelju ponašanja i životnog stila korisnika kalkulira i predlaže personalizirane pakete zdravstvenog osiguranja. Cijene samog osiguranja zasnivale bi se na aktivnostima korisnika. Oni koji se bave sportom, jedu zdravo i ne konzumiraju štetna sredstva imali bi puno povoljnije cijene zdravstvenog osiguranja nasuprot nekoga tko se ne bavi fizičkim aktivnostima te uz to ima loše prehrambene i životne navike.

„Osim što bi aplikacija bila od koristi mlađim, fizički aktivnim pojedincima koji su svjesni važnosti zdravog načina života, mogle bi ju koristiti i relativno mlade osobe koje ne smatraju da imaju zdravstvenih problema zbog čega ne žele mnogo novca izdvajati za zdravstveno osiguranje. Suprotno očekivanom, i starijim osobama aplikacija bi mogla biti od koristi jer starije osobe najčešće dosta brinu o svom zdravlju i jako paze da se ne izlažu rizicima pa ekvivalentan iznos žele vidjeti na mjesečnim uplatnicama zdravstvenog osiguranja“, naglašavaju studenti koji, osim korisnika koji su u potrazi za povoljnijim zdravstvenim osiguranjem, kao potencijalne korisnike vide i osiguravajuće kuće.

Podatkovna znanost i strojno učenje u podlozi projekta

„U svijetu već postoji trend za personaliziranim osiguranjem te se najviše koristi u sektoru automobilskih osiguranja. Kako je i kod nas personalizirano auto osiguranje postalo aktualno (primjer osiguranja Laqo), i mi smo odlučili krenuti u tom smjeru, ali riješiti drugi problem kojeg vidimo na tržištu“, pojašnjava Lucija Pervan. „Smatramo da će ovaj projekt biti interesantan upravo zato što rješava određeni problem s kojim se svi kad tad susretnemo, a to je cijena osiguranja. Osiguranje je nešto što nam je svima potrebno u jednom trenutku u životu te mi želimo korisnicima omogućiti što ljepše i ugodnije iskustvo s osiguranjem koje misli o potrebama svojih korisnika“, naglašava Lucija.

S tehničke strane, ovi studenti diplomskih studija primjenjuju sva znanja koja su stekli tijekom studija, ali i izvan njega. Podatkovna znanost, odnosno vještina podatkovne analitike, koja često počiva na principima strojnog učenja (machine learning), danas je vrlo atraktivno i značajno područje.

„Što se tiče podatkovne znanosti, tu se oslanjamo na današnje aktualne principe obrade podataka poštujući načela Data Quality Managementa. Za razvoj modela strojnog učenja (ML) koristimo dostupne alate izvornog koda za programski jezik Python“, pojašnjava Zvonimir Stipić, student diplomskog studija podatkovne znanosti u Algebri.

Zanimljivo je da je Zvonimir, prije nego što je upisao diplomski studij podatkovne znanosti u Algebri, diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu gdje je nekoliko godina radio kao stručni suradnik u provedbi stručnih i istraživačkih projekata, u sklopu čega je i došao u doticaj sa statističkom obradom podataka. Potom je samostalno krenuo učiti o relevantnim tehnologijama i stjecati relevantna znanja unutar područja podatkovne znanosti, a što ga je i dovelo do upisa diplomskog studija podatkovne znanosti kako bi mogao napredovati u ovom području. Kako i sam kaže, „stečena znanja na studiju mi itekako koriste na ovome projektu, posebno kada je riječ o pripremi podataka, a što je vrlo složen proces o kojemu ovisi kvaliteta samih podataka te u konačnici kvaliteta machine learning modela“.

Za one koji žele znati više tehničkih detalja s programerske strane, član razvojnog tima sa strane developmenta je i Ivan Kranjčec, student diplomskog studija programskog inženjerstva. „Cilj je izrada responzivne web aplikacije za velike, srednje i male ekrane (monitori, tableti i mobiteli). Baza podataka bit će izrađena u SQL Server Management Studiju koristeći SQL. Web aplikacija će se sastojati od frontend i backend dijela, frontend dio će biti izrađen u Angularu, a backend dio je Rest servis u programskom jeziku C# koristeći razvojni okvir .NET 6. Spajanje baze podataka i Rest servisa će biti odrađeno pomoću Entity Frameworka Core“, objašnjava Kranjčec. Sve su to aktualne tehnologije u području razvoja softvera s kojima se studenti susreću tijekom studija.

Prednosti rada studenata s različitih smjerova

Osim što rade na razvoju inovativnog rješenja te u sklopu njega imaju priliku osloniti se na suvremenu tehnologiju kako bi riješili određeni problem i stvorili nešto korisno i novo, najveća vrijednost koju studenti stječu tijekom ovakvog rada kao „startupi“ zapravo je u razmjeni znanja. Svi, naime, dolaze s različitih smjerova – Željko, Darko i Ivan sa studija programskog inženjerstva, Lucija i Luka s diplomskog studija digitalnog markertinga, a Zvonimir s diplomskog studija podatkovne znanosti.

„Tijekom rada na ovom projektu definitivno smo se susreli sa znanjima s različitih područja te smo kroz zajednički rad stvarno mogli vidjeti što je sve potrebno za razvijanje jednog startupa te kako funkcioniraju različiti dijelovi razvoja. Ovakav uvid u znanja drugih smjerova na Algebri ne bismo mogli steći bez ovakvog kolegija kroz koji praktično upotrebljavamo znanja stečena u prethodnim godinama učenja“, kaže Lucija Pervan.

MediCro: Cjelokupna platforma za zdravstveni turizam

U sve atraktivnijem području ­­e-zdravlja svoj projekt razvija još jedan tim studenata diplomskih studija u Algebri – Ivan Levanić, student programskog inženjerstva, Antonela Alihožić, Ana Lincender i Ines Šmit, studentice diplomskog studija digitalnog marketinga, i Yahya Bushara Abdalla Abdelrahem, student podatkovne znanosti. Oni su osmislili platformu MediCro koja bi, kako kažu, omogućavala korisnicima bezbrižnu pretragu, rezervaciju i recenziranje različitih medicinskih zahvata u Hrvatskoj, zajedno s dodatnim uslugama kao što su osiguravanje smještaja i prijevoza.

Primjeri putovanja u inozemstvo u potrazi za medicinskim uslugama koje su u drugim zemljama razvijenije, kvalitetnije ili dostupnije prilično su poznati i to nije posve nov trend. Međutim, kažu ovi studenti, razvojem ekonomije i usluga, zdravstveni sektori različitih zemalja počeli su nuditi sofisticiranije i kvalitetnije usluge nego prijašnjih desetljeća, pa su se zbog toga i razlozi traženja medicinskih usluga u inozemstvu promijenili. Osobe koje žele obaviti medicinski zahvat (posebno estetski ili dentalni) sada razmatraju odlazak u zemlje gdje su takve usluge povoljnije. Hrvatska je bogata takvim mogućnostima, ali dostupni podaci nisu ujedinjeni niti pouzdani. Povrh toga, nije lako organizirati putovanje u medicinske svrhe ako je pristup dobrim izvorima informacija ograničen.

„Na razvoj projekta potaknula nas je prvenstveno problematika koja se javlja kada osoba želi pronaći medicinski tretman izvan vlastite države. Smatramo da taj problem na globalnoj razini nije dovoljno dobro riješen, te se trudimo minimizirati trud potencijalnog korisnika prilikom pronalaska tretmana, smještaja te organizacije puta. S druge strane, klinikama, kao i smještajnim objektima, pružit ćemo platformu za promociju svoje usluge“, pojašnjava Ivan Levanić.

Korisnici platforme tako bi mogli istraživati dostupne zahvate i filtrirati rezultate pretraživanja na temelju vrste liječenja, cijene, lokacije i željenog datuma. Platforma bi omogućavala i konzultacije s medicinskim stručnjacima prije liječenja ili tretmana kako bi se korisnicima pružila mogućnost komentiranja vlastitog zahvata sa stručnjakom. Budući da će liječenje i tretmane biti moguće obaviti u različitim gradovima, a korisnici platforme često će biti iz inozemstva, članovi tima nastoje platformom MediCro riješiti i pitanje prijevoza i smještaja, zaokružujući time potpuno usluge koje je potrebno rezervirati pri dolasku na liječenje iz inozemstva.

Marketinški potencijal je velik jer objedinjenog rješenja još nema

Ines Šmit, studentica na diplomskom studiju digitalnog marketinga, pojašnjava nam kako je došlo do razvoja projekta: „Prije svega, smatramo da je potražnja u ovom trenutku velika za ovom vrstom usluge, svakodnevno se susrećemo sa recenzijama iz bilo koje sfere usluga i prema njima najčešće odabiremo svoj odabir, bilo da se radi o smještaju, prijevozu ili preko preporuke određenog medicinskog zahvata. Staviti sve na jedno mjesto koje će biti relevantno, s recenzijama, zvuči kao uspješna formula našeg projekta“. Pritom svoj projekt ovi studenti vide skalabilnim i lako proširivim i na susjedne zemlje – poput Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Srbije, kaže Ivan Levanić.

Rad u interdisciplirarnom timu – jer studenti dolaze s različitih diplomskih studija i u većini slučajeva se nisu imali prilike družiti i zajedno raditi na projektima izvan svojeg odabranog studija – kao i podrška sa strane mentora koje im Visoko učilište Algebra stavlja na raspolaganje i ovom su timu bili ključni tijekom razvoja projekta.

„Različita znanja i različiti preddiplomski studiji koje su prethodno završili svi članovi tima, doprinijeli su većem broju ideja te stalnom učenju i razmjeni znanja. Spoj različitih diplomskih usmjerenja pomogao mi je u boljem razumijevanju cjelokupne razrade projekta. Svaki student sudjeluje u projektu svojim znanjem, te se međusobno nadopunjujemo i učimo jedni od drugih“, naglašava Ana Lincender, studentica diplomskog studija digitalnog marketinga. „Prednost ovakvog kolegija je definitivno samostalnost studenata. Uz mentore i stalnu podršku profesora, studenti ipak samostalno izrađuju projekt te samostalno traže različita rješenja koja naposljetku predlažu mentorima. Inovativan pristup ovog kolegija pomaže studente pripremiti za stvarne situacije na poslu te ih potiče na kreativnost i timski rad“, kaže Ana.

I Ivan, developer, student programskog inženjerstva, cijeni baš tu razmjenu znanja. „Dio sam programerskog tima na ovom projektu, ali kroz rad na projektu naučio sam mnogo od kolega s drugih smjerova. Primjerice, od kolegica s digitalnog marketinga naučio sam kako formirati savršenog kupca“, kaže Ivan Levanić.

Jedan od mentora na ovom projektu, Mario Fraculj, viši predavač na studijima diplomskog marketinga na Visokom učilištu Algebra, kaže kako itekako vidi potencijal ovakve aplikacije. „Iako još nema značajnu unutarnju i vanjsku mobilnost pacijenata, Hrvatska ima potencijal postati ozbiljnom destinacijom za zdravstveni turizam, kako zbog prirodnih i kulturnih znamenitosti, tako i zbog povoljnijih cijena zdravstvenih usluga. Jedan od važnih preduvjeta za ostvarivanje ovog potencijala jest razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture i korištenje digitalnih platformi u promociji ponude zdravstvenog turizma. Projekt tima MediCro bazira se upravo na povezivanju inozemnih korisnika zdravstvenih usluga s čitavim nizom ponuditelja, od specijalnih bolnica, lječilišta, poliklinika i dentalnih ordinacija do toplica, termi i wellness hotela“, kaže Fraculj. „Bez kvalitetnog marketinškog nastupa nema uspjeha ni u jednom poslu, a to posebno vrijedi za ovakvo kompetitivno tržište“, naglašava.

Savjeti za startupe: Čim prije izađite na tržište!

Zanimljivo je, naravno, čuti što o inovativnim studentskim projektima misle i njihovi mentori. Upitali smo dr.sc. Aleksandera Radovana, predavača u Algebri i stručnjaka za razvoj softverkih rješenja, a specifično softverskih rješenja u Javi, koji su danas najveći izazovi startupima prilikom razvoja web i mobilnih aplikacija.

„Najveći izazovi startupima s tehničke strane su temeljeni na odabiru adekvatnih tehnologija i programskih okvira za razvoj web i mobilnih aplikacija, odluka koje će sve funkcionalnosti biti u prvoj inačici aplikacije koja se želi objaviti te fokus na oblikovanje korisničkog iskustva (engl. user experience). U velikom broju trenutno dostupnih tehnologija izazovno je procijeniti koja tehnologija je najbolja za razvoj određene vrste aplikacije, često radi nedostatka iskustva programera ili "nezrelosti" neke tehnologije što sa sobom donosi određene rizike“, objašnjava nam dr.sc. Aleksander Radovan.

Cilj je, kaže, izabrati tehnologiju koja se konstantno razvija, ima veliku zajednicu programera što rezultira s dostupnošću velikog broja korisnih informacija kako riješiti određeni problem te koja je popularna među programerima da kasnije ne bude teško pronaći nove programere i zaposliti ih.

„Kako bi se što više skratilo vrijeme do objave prve inačice aplikacije (engl. time to market), bitno je odabrati samo najvažnije funkcionalnosti aplikacije i implementirati ih da budu jednostavne i intuitivne za korištenje, a ostale funkcionalnosti planirati za naredbe objave. Time se izbjegava da netko drugi ranije ne objavi sličnu aplikaciju i da se što prije privuku korisnici iz kategorije 'early adopters' koji znatno mogu pomoći oko popularizacije same aplikacije“, neki su od savjeta koje dr.sc. Aleksander Radovan daje potencijalnim startupima, neovisno o području u kojem razvijaju svoje aplikacije i rješenja.

Savjeti poput ovih naročito su vrijedni studentima koji, evo već tijekom svojih diplomskih studija u Algebri, u sklopu inovativnog kolegija imaju prilike iskusiti kako izgleda razvoj jednog projekta – od idejne strane preko tehnologije pa do poslovnog plana – što je iskustvo koje će im, vjerujemo, jako dobro doći u profesionalnom radu nakon što diplomiraju.

Zašto je Algebra siguran izbor za tvoju budućnost?

Vjetar u
leđa

Kod nas ćeš naučiti sve o informacijskim tehnologijama, području za kojim potražnja stalno raste. Vjerujemo da ćemo ti tako osigurati podlogu za osobni razvoj i učiniti te metom poslodavaca.

Moderna metodologija

Odbijamo stajati na mjestu u svijetu koji se sve brže i brže mijenja. Jako pazimo da svaki studijski program bude u skladu s modernim trendovima i ide u korak s vremenom.

Kvaliteta bez premca

Ponosni smo na brojna priznanja i status najkvalitetnijeg stručnog studija u Hrvatskoj. Iz godine u godinu se trudimo opravdati ukazano povjerenje, jer znamo da tvoja budućnost ovisi o tome. Zato svoju zadaću ne shvaćamo olako.

Newsletter

Želiš biti u tijeku sa svim novostima vezanim uz Algebru? Prijavi se na naš newlsetter.